Komentator vanjskopolitičkih dešavanja i ugledni novinar Financial Timesa Gideon Rachman govorio je o američkoj intervenciji u Afganistanu i posljedicama odluke o povlačenju snaga ove države.
U autorskom tekstu za Financial Times Rachman ističe kako Donald Trump jeste pokrenuo pitanje odlaska američkih trupa iz Afganistana, ali da je Biden ovaj proces ubrzao.
“Da Donald Trump predsjedava SAD-om u trenutku dok traje debakl u Afganistanu, američki vanjskopolitički establišment osudio bi njegovu neodgovornost i nemoral. Budući da je riječ o Bidenu, umjesto kritike vlada neugodna tišina”, piše Rachman.
Rachman ističe kako bi se pad Kabula pod talibansku vlast mogao desiti baš na 20. godišnjicu terorističkog napada koji se dogodio 11. septembra 2001. godine u SAD-u.
“Užasne stvari se dešavaju na terenu dok talibani zauzimaju grad za gradom. Konačni kolaps vlade je neizbježan. To bi se moglo dogoditi baš na 20. godišnjicu napada koji su izvorno doveli do pokretanja američke intervencije u Afganistanu”, navodi se u tekstu.
Novinar također kritikuje Bidenova razmišljanja i podcjenjivanje moći talibana. Prošlog mjeseca je, kako ističe Rachman, Biden govorio kako je mala vjerovatnoća da će talibani pregaziti sve i kontrolirati državu, a sada se dešava nešto potpuno suprotno. Zbog toga, kako navodi, njegov ugled je potpuno narušen.
Postavlja se i pitanje šireg strateškog ugleda SAD-a u cijelom svijetu.
“Bidenovo glavno opravdanje za povlačenje iz Afganistana bilo je strateško. U nedavnim primjedbama, on je tvrdio da SAD ne može ostati vezan za politike stvorene na razmišljanjima o izgledu svijeta kakav je bio prije 20 godina. Biden je rekao kako se moraju suočiti s prijetnjama koje su aktuelne danas, a prva prijetnja koju je identificirao bila je Kina”, piše u tekstu Rachman.
Afganistan kao groblje carstava
Neuspjeh SAD-a i Afganistanu znatno otežava i shvatanje Bidenove poruke da se “Amerika vratila”.
“Nasuprot tome, savršeno se uklapaju dvije ključne poruke koje su uputile ruske i kineske vlasti. Prvo, američka moć opada. Drugo, na američke garancije sigurnosti se ne može niko osloniti”, poručuju Rachman.
Ističe kako bi za Kinu od velikog značaja bilo narušavanje ugleda Washingtona, naročito nakon debakla u Afganistanu.
“Direktne posljedice na Peking od povlačenja američkih trupa iz Afganistana neće biti dobro prihvaćene. Kineski režim je usvojio politike represije muslimana Ujgura u regiji Xinjiang. Ideja da bi Ujguri mogli dobiti podršku od talibana svakako da brine Peking. U međuvremenu, Kina se suočava sa velikom dilemom. Da li je bolje pokrenuti vojnu intervenciju u Afganistanu ili prepustiti zemlju talibanima? Kineski komentatori dešavanja već Afganistan spominju kao zemlju koja se naziva ‘grobljem carstava'”, piše Rachman.
Koliko su slični Afganistan i Vijetnam?
Također, poručuje kako u SAD-u već kreću poređenja Afganistana s Vijetnamom.
“Već postoje izvještaji da Amerika pokušava uvjeriti talibane da ne upadaju u Američku ambasadu u Kabulu kako bi izbjegli ponavljanje scena iz 1975. godine. Prošlog mjeseca, Biden je govorio kako se talibani ne mogu upoređivati s vojskom Sjevernog Vijetnama. Možda će požaliti zbog tih riječi”, kaže Rachman.
Na kraju analize, novinar Financial Timesa ističe kako će SAD izvlačenjem posljednjih vojnih snaga iz Kabula potpisati smrtnu presudu afganistanskoj vladi.
“Za razliku od afganistanske vlade, američka administracija se i dalje može držati za nekoliko slamki spasa. Kraj vijetnamskog rata uistinu jeste bio debakl i mnogi su u pitanje doveli američku moć. Međutim, 14 godina nakon pada Saigona, Hladni rat je završio, a Zapad je pobijedio.
Na kraju, borba između američkog i sovjetskog sistema okrenula se borbi između snaga domaćih ekonomija i političkih sistema. Trenutno rivalstvo Kine i SAD-a može se također definirati u tom smjeru. Međutim, ova misao nije utjeha zarobljenom narodu Afganistana”, zaključuje u tekstu za Financial Times Gideon Rachman.
View Comments (3)