Foto:Pexel free photo
Generativna umjetna inteligencija (GenAI) doživjela je eksplozivan rast u posljednjih godinu dana, a njene primjene danas prodiru u gotovo sve sfere – od novinarstva, preko medicine, do pravosuđa i obrazovanja. No, dok jedni slave njene mogućnosti, drugi upozoravaju na ozbiljne rizike.
Što je zapravo generativna umjetna inteligencija?
Za razliku od “klasične” AI koja analizira podatke i donosi odluke, GenAI stvara novi sadržaj – tekstove, slike, zvukove, pa čak i kod. ChatGPT, DALL·E i Sora samo su neki od alata koji već imaju milijune korisnika širom svijeta.
Potencijal bez presedana
Ušteda vremena, automatizacija procesa, personalizirani sadržaji i dramatično povećanje produktivnosti samo su neke od koristi. Startup scene i tehnološki giganti utrkuju se u razvoju GenAI rješenja, a tržišna vrijednost industrije do 2030. mogla bi premašiti bilijun dolara.
Ipak, GenAI otvara i pitanja o autorskim pravima, dezinformacijama i sigurnosti. Neki strahuju da bi generativni modeli mogli zamijeniti milijune radnih mjesta, dok drugi ističu opasnost od zloupotrebe – poput stvaranja lažnih vijesti, “deepfakeova” ili automatiziranog nadzora građana.
Gdje su granice?
Uprkos uzletu, GenAI ima i svoja ograničenja. Ona “ne razumije” svijet, već predviđa riječi i uzorke temeljem ogromnih količina podataka. To znači da često može proizvesti uvjerljive, ali netočne informacije. Stručnjaci upozoravaju da bez regulacije, posljedice mogu biti teške i nepredvidive.
Generativna umjetna inteligencija nije samo prolazni tehnološki trend – ona je temelj četvrte industrijske revolucije. Pitanje nije hoće li promijeniti naš svijet, nego kako ćemo se mi kao društvo prilagoditi toj promjeni.
novidani.com
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas