Foto:Pexel free photo
Generativna umjetna inteligencija (GenAI) doživjela je eksplozivan rast u posljednjih godinu dana, a njene primjene danas prodiru u gotovo sve sfere – od novinarstva, preko medicine, do pravosuđa i obrazovanja. No, dok jedni slave njene mogućnosti, drugi upozoravaju na ozbiljne rizike.
Što je zapravo generativna umjetna inteligencija?
Za razliku od “klasične” AI koja analizira podatke i donosi odluke, GenAI stvara novi sadržaj – tekstove, slike, zvukove, pa čak i kod. ChatGPT, DALL·E i Sora samo su neki od alata koji već imaju milijune korisnika širom svijeta.
Potencijal bez presedana
Ušteda vremena, automatizacija procesa, personalizirani sadržaji i dramatično povećanje produktivnosti samo su neke od koristi. Startup scene i tehnološki giganti utrkuju se u razvoju GenAI rješenja, a tržišna vrijednost industrije do 2030. mogla bi premašiti bilijun dolara.
Ipak, GenAI otvara i pitanja o autorskim pravima, dezinformacijama i sigurnosti. Neki strahuju da bi generativni modeli mogli zamijeniti milijune radnih mjesta, dok drugi ističu opasnost od zloupotrebe – poput stvaranja lažnih vijesti, “deepfakeova” ili automatiziranog nadzora građana.
Gdje su granice?
Uprkos uzletu, GenAI ima i svoja ograničenja. Ona “ne razumije” svijet, već predviđa riječi i uzorke temeljem ogromnih količina podataka. To znači da često može proizvesti uvjerljive, ali netočne informacije. Stručnjaci upozoravaju da bez regulacije, posljedice mogu biti teške i nepredvidive.
Generativna umjetna inteligencija nije samo prolazni tehnološki trend – ona je temelj četvrte industrijske revolucije. Pitanje nije hoće li promijeniti naš svijet, nego kako ćemo se mi kao društvo prilagoditi toj promjeni.
novidani.com