Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno mrtav-hladan izjavio da će Srbija za godinu dana preteći Hrvatsku u BDP-u, a za šest godina u platama. Radi li se samo o predizbornom spinu, jer će se parlamentarni izbori u Srbiji održati u nedelju, ili ipak ima istine u tome?
Hrvatski nominalni BDP u 2018. je iznosio 60,97 milijardi dolara, a srpski 50,59 milijardi dolara, bar prema podacima Svjetske banke. Republički zavod za statistiku Srbije je procijenio rast BDP-a u 2019. na 4%, što je više od Hrvatskih 2,9%, ali nedovoljno za dostizanje Hrvatske u kratkom roku. Čak i da se to dogodi, s obzirom da Srbija ima 7 miliona stanovnika a Hrvatska četiri , ekonomisti ocjenjuju da se niko pametan ovakvim podatkom ne bi hvalio. Jer nema ništa pohvalno u tome da 7 miliona stanovnika Srbije uspije za godinu dana stvoriti istu dodatnu vrijednost kao 4 miliona građana neke druge zemlje
Nema puno šanse da nas Srbija pretekne do kraja 2021.
Ipak, 2020. je specifična godina zbog pandemije koronavirusa i ekonomske krize uzrokovane mjerama borbe protiv širenja zaraze pa će i Srbija i Hrvatska imati veliki pad BDP-a. Hrvatska će zbog specifičnosti svoje ekonomije, a to znači zbog velike oslonjenosti na turizam koji je sveden na minimum u 2020., imati jako veliki pad od 9,6%, a Srbija će proći puno bolje s padom od “samo” 4%. 2021. se predviđa oporavak obe ekonomije, ali će prema procjenama rast BDP-a biti podjednak, oko 6,1%.
Ako gledamo BDP po stanovniku, Srbija se ne može uporediti Hrvatskom
Treba imati na umu i da je Srbija država sa 7 milijona stanovnika, dok Hrvatska ima 4 milijona stanovnika i uprkos tome veću ekonomiju. Srbija se još i može nekako porediti sa Hrvatskom po pitanju ukupne veličine BDP-a, izvoza i drugih pokazatelja zbirnog stanja neke ekonomije.
Primjerice, hrvatski BDP po stanovniku je 2018. iznosio 14,915 dolara, dok je BDP po stanovniku Srbije iznosio svega 7,246 dolara. Gledajući taj podatak, Hrvatska je otprilike dvostruko razvijenija od Srbije. Srbija ipak ima veću vrijednost izvoza proizvoda, ali gledajući izvoz proizvoda i usluga (u što spada i turizam), hrvatski izvoz je veći za otprilike 6 milijardi dolara, iako je izvoz proizvoda manji za otprilike 3,5 milijardi dolara.
Na kratki rok je jasno da se radi o Vučićevoj fantaziji, ali što je dugim rokom?
Jasno je da se Srbija trenutno ne može uspoređivati s Hrvatskom i da su Vučićeve fantazije da će Srbija u kratkom roku preteći Hrvatsku fantazija, ali što je s dugim rokom? Postoji li šansa da Srbija za 10, 20 ili više godina sustigne i prestigne Hrvatsku prema svim ekonomskim kriterijima, blagostanju i kvaliteti života?
Naravno da postoji. Ustvari je fascinantno kako se razlika u rastu od samo par postotaka u desetak godina akumulira. Za ilustraciju, odredimo 2020. kao baznu godinu za promatranje kretanja BDP-a i neka iznosi 100. Ako bi rast BDP-a Hrvatske prosjeku godišnje iznosio 3% za narednih 10 godina, onda bi na kraju tog perioda od 2020. porastao za otprilike 34%. Ako bi prosječni godišnji rast BDP-a bio 5%, onda bi on u istom razdoblju narastao za 63%. Znači, razlika od svega nekoliko postotaka u dugom roku može dovesti do drastičnih razlika, tj. do toga da siromašnije zemlje dostignu i preteknu bogatije. To se i događa pa se, primjerice, skoro svaka država tzv. “Nove Europe” približila prosjeku EU prema raznim ekonomskim pokazateljima. Hrvatska je ipak izuzeta jer je stagnirala i danas je manje-više na istom nivou u odnosu na prosjek EU.
Inače, Srbija je u vrijeme Jugoslavije ekonomski bila puno bliže nivou razvoja Hrvatske nego danas. BDP po stanovniku Hrvatske je za cijelo vrijeme postojanja Jugoslavije bio otprilike na nivou od 120-125% prosjeka cijele bivše države, a Srbije na nivou od 90% prosjeka cijele Jugoslavije.
Index.hr /Novidani.com