Dan antifašističke borbe obilježava se svake godine 22. juna kao državni praznik Republike Hrvatske. Ovaj datum podsjeća na 1941. godinu kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred – prva organizovana oružana jedinica otpora fašizmu u tadašnjoj Hrvatskoj.
Tog dana, kada je nacistička Njemačka započela invaziju na Sovjetski Savez, sisački komunisti i antifašisti predvođeni Vladom Janićem Capom odlučili su da krenu u borbu protiv fašističke okupacije i tadašnje Nezavisne Države Hrvatske pod vodstvom Ante Pavelića.
Odred je brojao 79 boraca, a komandovao mu je Vjekoslav Janić, poznat kao Vlado Janić Capo (1904–1991), kasnije general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije. Među borcima je bio i budući general Hrvatske vojske Janko Bobetko, kojem su ustaše ubile oca i tri brata.
Većina boraca bili su Hrvati, a jedina žena u odredu bila je Srpkinja Nada Dimić. Borbe su se uglavnom vodile na teritoriji Hrvatske, a završetak Drugog svjetskog rata preživjelo je 38 pripadnika odreda.
U periodu socijalističke Jugoslavije, Prvi sisački partizanski odred proglašen je prvom gerilskom jedinicom koja je u okupiranoj Evropi pružila oružani otpor nacizmu. Međutim, historičari ističu da su i prije toga slične gerilske formacije djelovale u drugim dijelovima Evrope i nanosile značajne gubitke okupatorima.
Odluka o dizanju ustanka
Postoje i historiografske rasprave o tome da li se 22. juni može smatrati Danom ustanka, budući da je Komunistička partija Jugoslavije formalnu odluku o ustanku donijela tek 4. jula 1941. godine u Beogradu.
Tokom SFRJ, Dan ustanka naroda Hrvatske obilježavao se 27. jula, u znak sjećanja na ustanak u Srbu, koji je izbio kao odgovor na ustaške zločine nad srpskim stanovništvom u Lici.
Taj ustanak bio je masovan, uključujući narodne gerilske jedinice kotara Donji Lapac, i slavio se kao republički praznik od 1945. do 1990. godine. I danas se tradicionalno obilježava u Srbu.
Nakon sticanja nezavisnosti, Hrvatska je 22. juni proglasila Danom antifašističke borbe, a taj datum ostaje važan podsjetnik na početak organizovanog otpora fašizmu i važnu ulogu partizanskog pokreta u borbi za slobodu.
Mario Kovačić je istoričar i novinar iz Graza. Završio je studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu. Jedan je od osnivača magazina Novi DANI.
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas