Dan antifašističke borbe državni je praznik koji se obilježava 22. 6. Danas se Hrvatska prisjeća 1941. godine kada je na ovaj datum u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred.
Prije 82 godine u ranim jutarnjim satima nacistička Njemačka napala je Sovjetski Savez. Kada su to saznali, pod vodstvom Vlade Janjića Cape, sisaški komunisti i antifašisti krenuli su u borbu s fašiszmom i Nezavisnom Državnom Hrvatskom Ante Pavelića.
Odred je imao 79 boraca koje je predvodio zapovjednik Vjekoslav Janić, poznat kao Vlado Janić Capo (1904. — 1991.) general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije. Pripadnik ovog odredae bio je i general Hrvatske vojske Janko Bobetko kojem su ustaše ubile oca i tri brata.
Kako su u odredu većinom bili Hrvati (osim jedne žene – Srpkinje Nade Dimić), borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.
Za vrijeme SFRJ, sisački partizanski odred je proglašavan prvom gerilskom formacijom koja je pokrenula oružani otpor nacistima u okupiranoj Europi, no zapravo je od početka rata pa do formiranja sisačkog odreda već nekoliko većih ili manjih gerilskih odreda djelovalo u okupiranim europskim zemljama, nanoseći nacistima osjetne vojne gubitke.
Ipak istoričari vode polemike oko toga da se ovaj dan ne može smatrati Danom ustanka jer je KPJ odluku o dizanju ustanka donijela 4.7. u kući Vladislava Ribnikara u Beogradu.
U SFRJ se ipak kao Dan ustanka naroda u Hrvatskoj slavio 27.7. kada je podignut ustanak u Srbu kao odgovor na ustaške zločine protiv srpskog stanivništva.
Radilo se o masovnom ustanku gerilskih jedinica i naroda kotara Donjeg Lapca. Početak tog ustanka se slavio od 1945. do 1990. kao republički praznik Dan ustanka naroda Hrvatske a obilježava se i danas proslavom u Srbu. Od sticanja nezavisnosti Hrvatska slavi 22.06. kao Dan antifašističke borbe koji je ujedno i državni praznik .