Vanjskotrgovinska komora BiH je Vijeću ministara BiH, nadležnim ministarstvima i Direkciji za evropske integracije uputila inicijativu za hitno reagiranje na odluku Hrvatske kojom prestaje tranzitni promet na nekoliko graničnih prijelaza.
VTK BiH podsjećaju da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, utvrdilo Pravilnik o odredivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Hrvatsku.
Novim pravilnikom, određene su ceste po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila iznad 7,5 tona nosivosti i ukupne dtfiine do 14 metara, to je naloženo uklanjanje saobraćajnih znakova, signalizacije i opreme na cestovnim pravcima koji prestaju predstavljati tranzitne koridore.
Krši se ugovor iz 2013. godine
Međutim, tim pravilnikom propušteno je utvrdivanje javnih cesta koje vode do i od pojedinih graničih prijelaza izmedu Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji su definirani kao granični prijelazi za medunarodni cestovni prijevoz roba, temeljem Ugovora između dvije zemlje o graničnim prijelazima iz 2013. godine.
Radi se o prijelazima Ivanica – Gornji Brgat, Velika Kladuša – Maljevac, Brčko – Gunja, Strmica – Strmica i Osoje – Vinjani Gornji.
“Na ovaj načn, onemogućeno je korištenje navedenih graničnih prijelaza za tranzit roba iz BiH kroz Hrvatsku sa nizom negativnih posljedica na privredu značajnog dijela BiH, što ne samo da je u suprotnosti sa navedenim Ugovorom, nego je i u suprotnosti sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridraivanju između BiH s jedne strane i Europske unije i njenih drava članica, s druge strane – Protokol 3. o kopnenom prijevozu”, objasnili su iz Vanjskotrgovinske komore.
U inicijativi navode reakcije privrednika, tako i Vlade Unsko-sanskog kantona, sa zahtjevima za rješvanje ovog pitanja koje može izazvati ogromne, negativne posljedice po privredu u BiH.
“U vezi sa iznesenim, molimo za hitno reagiranje i djelovanje, kako bi se oklonili propusti u propisu Hrvatske i isti uskladili sa važećim Ugovorom o graničnim prijelazima i odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, apeluju iz VTK BiH.
Krajiški privrednici imat će mnogo veće troškove
I Pozitiv, udruženje koje okuplja privrednike iz BiH reagiralo je ovim povodom. Traže hitno preispitivanje Pravilnika te da se u cilju dobrosusjedskih odnosa omogući transpartentan i slobodan razvoj bh. i evropskog tržišta.
Objašnjavaju da su Pravilnikom najdirektnije pogođeni privrednici iz USK, posebno sa područja Velike Kladuše, Cazina Bužima i Bosanske Krupe, koji koriste GP Maljevac za izvoz u zemlje Evropske unije.
“Sa područja ove četiri općine oko 200 privrednih subjekata koriste tranzitni put preko graničnog prijelaza Maljevac. Samo s područja općine Velika Kladuša godišnje se realizira oko 4.900 izvoza i 5.600 uvoza sa kamionima čija masa prelazi 7,5 tona, što će zbog dužine puta i vremena čekanja dodatno povećati troškove za oko 2,6 miliona KM godišnje za privrednike iz Velike Kladuše”, navode iz ovoga udruženja.
Čolpa: Uspavano Vijeće ministara ništa ne radi
I federalni zastupnik Nihada Čolpe reagirao je povodom ove odluke. Kako navodi, odlukom o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Hrvatsku praktično se ukida pet graničnih prijelaza za tranzitni promet teretnih vozila. Kaže da je to ogroman udarac za privredu BiH.
“Kada se naša privreda konačno pokrenula uslijed slabljenja pandemije, Hrvatska odlučila je donijeti jednostranu odluku kojom je praktično uvela ekonomske sankcije BiH”, kaže Čolpa.
I on podsjeća da je ova jednostrana odluka u suprotnosti sa Ugovorom o graničnim prijelazima i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
“Dakle, međunarodno pravo je apsolutno na našoj strani, ali očito na našoj strani nisu posvađani članovi Predsjeništva BiH i uspavani saziv Vijeća ministara BiH, jer ništa ne rade da riješe ovaj međunarodni skandal”, smatra Čolpa.
Ukoliko Hrvatska hitno ne ukine zabranu kretanja transporta roba preko pet graničnih prijelaza, prema njegovim riječima, BiH mora obavijestiti Europsku uniju o kršenju međunarodnih sporazuma i uvesti recipročne mjere prema Hrvatskoj na način da se zabrani transport roba na graničnim prijelazima tamo gdje je od važnosti za Hrvatsku.