Masovno iseljavanje i gubitak stanovništva predstavlja jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini, koji je prema posljednjim podacima najizraženiji u Prozor-Rami.Iseljavanje se uglavnom veže za poslovne prilike kojih nema u BiH i puko preživljavanje. Međutim istraživanje koje je proveo doktor ekonomskih nauka Amer Omanović pokazuje da ni novac više ne može zaustaviti odlaske ljudi iz zemlje, što je još porazniji podatak koji bi trebao alarmirati sve nivoe vlasti.
Poražavajući podaci
Omanović je u svom istraživanju ustanovio da općina Prozor-Rama, koja ima jedan od najvećih budžeta po stanovniku u BiH, puno brže gubi stanovništvo od prosjeka Federacije BiH.
U istraživanju je koristio podatke za period od 2009. do 2019. godine na osnovu broja stanovnika, broja učenika u osnovnoj školi i budžeta općine.
“Vidljivo je da je broj stanovnika sa 16.064, koliko je bilo 2009. godine, pao na 13.515 u 2019. godini i da ukupan pad iznosi 15,87 posto. Broj stanovnika u Federaciji BiH 2009. je iznosio 2 miliona, 327 hiljada i 318, da bi 2019. godine pao na 2 miliona, 190 hiljada i 98 stanovnika. Ukupan pad za Federaciju iznosi 5,9 posto”, navodi Omanović u svom istraživanju.
Poražavajući su podaci i po broju učenika. U 2009. godini u općini Prozor-Rama bio je 1.581 učenik u osnovnim školama, da bi taj broj pao na 919 učenika u 2019. godini, a ukupan pad iznosi 41,87 posto. U istom periodu u Federaciji BiH je broj učenika sa 233.423 pao na 179.050 učenika i predstavlja pad od 23,29 posto.
U periodu od deset godina pad broja stanovnika u općini Prozor-Rama je brži za 2,69 puta, dok je pad broja učenika u osnovnoj školi brži za 1,79 posto nego u Federaciji BiH.
Ni novac ne pomaže
“Vjerovatno ima općina koje još brže gube stanovništvo, ali je problem u činjenici što Općina Prozor-Rama ima novac i veliki budžet koji nije utrošen u rješavanje problema zaustavljanja iseljavanja”, ističe Omanović u svom istraživanju.
Budžet Općine Prozor-Rama u 2009. godini iznosio je 6 miliona, 331 hiljadu i 459 KM, a u 2019. godini 20 miliona 637 hiljada i 600 KM i predstavlja povećanje od 325 posto. Budžet u 2020. godini je planiran u iznosu od nevjerovatnih 32 miliona 417 hiljada i 500 KM i ako se ostvari predstavljat će povećanje od 512 posto u odnosu na 2009. godinu.
“Sačekat ćemo zvanične podatke za 2020. godinu o broju stanovnika. Kako dolazi do povećanja budžeta iz godine u godinu, tako isto dolazi do smanjenja broja stanovnika. Ako se nastavi ovakav trend i ovakva politika upravljanja budžetom, za očekivati je da će općina imati najveći budžet po stanovniku u svijetu”, tvrdi Omanović.
Uz sve navedeno, dodaje da je još više zabrinjava činjenica da općina ima strategiju razvoja koja je donesena 2011. godine i odnosila se na period 2011.-2020.
“Investicije u trotoare, podzide i asfalt dovode do kratkog ekonomskog efekta, jer je dobro da se zapošljava domaća radna snaga. Međutim, dugoročno gledano, ove investicije će biti besmislene ukoliko se ne zaustavi iseljavanje, jer neće nikom koristiti, osim nekom slučajnom prolazniku. Općina mora donijeti strategiju koja će se bazirati na zaustavljanje iseljavanja, pogotovo mladih. U suprotnom, investirani novac imat će isti efekat kao da je bačen niz rijeku. Znamo da najviše novca u općinu Prozor-Rama donosi rijeka Rama. Ukoliko se nastavi trend trošenja novca koji je danas prisutan, možemo reći – rijeka Rama je donijela novac u općinu, ona ga je i odnijela”, poručio je Omanović.
Zabrinutost u Prozor-Rami
Iz Općine Prozor-Rama kažu kako prvi put čuju da je neko istražio veće iseljavanje u Prozor-Rami u odnosu na prosjek Federacije, iako su, kako tvrde, iseljavanje svojih sugrađana kao jedan od najvećih problema još davno prepoznali.
Općinski načelnik Jozo Ivančević tvrdi da je do sada dva puta pripremao posebne informacije o temi iseljavanja te ih upućivao općinskom vijeću na razmatranje i utvrđivanje posebnih mjera.
“Iz općinskog budžeta već godinama se izdvajaju značajna sredstva za rad javnih ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta…. Također se pomaže rad javnih poduzeća sredstvima općinskog budžeta. Subvencioniraju se i pojedinci, na način isplate naknade majkama rodiljama i do 2.000 KM po jednom djetetu, davanja potpore djeci za upis u prvi razred OŠ u visini od 250 KM po djetetu, sufinansiranje malih projekta mladih, nevladinih udruga, učeničkih putovanja i slično, plaćanje prijevoza učenika osnovnih i srednje škole u 100% iznosu (uz kasnije relativno malo sufinansiranje od HNK), dodjele stipendija u visini od 1.500 KM godišnje za sve studente koji ispunjavaju uvjete oko 300.000 KM godišnje, omogućen je volonterski rad od godinu onima koji završe fakultete kako bi imali uvjete za druge poslove”, tvrdi načelnik Ivančević navodeći kako je to samo dio aktivnosti u sklopu nastojanja da se zaustavi iseljavanje stanovnika tog kraja.
Bez strategije BiH vezane ruke općinama
Osim navedenog, dodaje Ivančević svake godine objavljuje se javni poziv za dodjelu poticaja za zapošljavanje koji je otvoren tokom čitave godine i tvrdi da su na taj način do sada potaknuli zapošljavanje 280 osoba kod 31 poslovnog subjekta.
“Neki pomaci su vidljivi, zaposlenost se povećava, ali nismo zadovoljni dinamikom. Smatramo da su glavni uzroci ovom stanju u lošem političkom ozračju u našoj državi, u radnopravnoj nesigurnosti i nizu drugih okolnosti. Tako možemo zaključiti da ne bježe ljudi iz pojedine općine nego Bosne i Hercegovine kao države. Mi svojom strategijom pokušavamo zaustaviti iseljavanje koliko možemo, ali dok država ne bude imala svoju konkretnu strategiju, nama i svim općinama su nažalost ruke vezane”, zaključio je Ivančević u razgovoru za Klix.ba.
Klix.ba