Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko danas će pred Vijećem sigurnosti UN-a predstaviti novi, 59. izvještaj o situaciji u našoj zemlji, za period od 16. oktobra 2020. do 15. aprila 2021. godine.
Inzko na početku ističe tešku epidemiološku situaciju, naročito u Sarajevu, s mnogo zaraženih i smrtnih slučajeva. Govori i da je u BiH registrovano oko 180 hiljada slučajeva zaraze i više od 7.250 smrtnih slučajeva.
Ukazao je i na poteškoće u nabavci vakcina protiv korone, ali i ozbiljnu disfunkcionalnost u zemlji, pri čemu politički lideri i vlasti u BiH prečesto žrtvuju jedinstveni i koordinirani pristup borbi protiv pandemije i ublažavanju njenog utjecaja na stanovništvo i ekonomiju u korist postizanja političkih bodova jednih protiv drugih.
“To je dovelo do situacije u kojoj su, u odsustvu mjera koje su provodile nadležne vlasti na državnom nivou, entiteti poduzeli jednostrane i nekoordinirane mjere, što je rezultiralo poduzimanjem različitih rješenja na različitim dijelovima teritorije BiH. Frustracija među građanima dovela je do protesta koji pozivaju na hitne napore vlasti u nabavci vakcina i druge mjere za zaustavljanje pandemije ili na drugi način da se podnese ostavka”, istakao je.
Upozorio na poteze vlasti RS-a na čelu s Dodikom
Inzko je ukazao i na to da su vlasti Republike Srpske usmjerene na ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), vraćanja nadležnosti s državnog nivoa na nivo entiteta i negativnih priča o teritorijalnom integritetu i suverentitetu BiH.
Visoki predstavnik je upozorio i na poteze Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a, o čemu je, kaže, i ranije izvještavao Vijeće sigurnosti BiH.
“Nabrojao sam u svojim izvještajima, uključujući i moje posebno izvješće iz 2016. godine, razlog za zabrinutost. U martu je Narodna skupština RS-a usvojila nekoliko zaključaka u vezi s tim, koji također pozivaju na okončanje vojne komponente međunarodne misije u BiH prema Aneksu 1A GFAP-a. Što najviše zabrinjava, NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne uvrsti na dnevni red, ‘trebalo pokrenuti razgovore o mirnom raspuštanju'”, naveo je Inzko.
Spominjanje “mirnog razlaza”, istovremeno pozivajući na povlačenje međunarodnog vojnog prisustva u zemlji, može se protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje, kako su to shvatili mnogi građani.
“Moram ponoviti da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu posvećenost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Neće biti precrtavanja mape BiH”, naglasio je Inzko.
Dalje kaže da dok su lideri RS-a fokusirali svoje napade na GFAP i državu BiH, Federacija je i dalje jedva funkcionirala.
“Novi saziv Vlade Federacije još uvijek nije imenovan, dvije i po godine od Općih izbora u oktobru 2018. godine, što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima”, poručio je.
Vlada FBiH blokirana, državni nivo stagnira
Trenutnoj Vladi FBiH iz prethodnog mandata nedostaju dva ministra i njihovi se zamjenici ne mogu imenovati jer Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) i Stranka demokratske akcije (SDA) ostaju zaglibljene u zastoju vezanom za izborne reforme, a prva je obećala da neće podržati nikakva nova imenovanja u Federaciji dok se ne postigne sporazum.
“Žao mi je zbog činjenice da je jedan od ovih elemenata postao preduvjet za raspravu o drugom. Formiranje vlasti trebalo bi biti apsolutni prioritet za sve političke stranke u demokratskim društvima. BiH ne bi trebala biti izuzetak. U međuvremenu, federalni premijer (SDA) i zamjenik premijera (HDZ BiH) upleteni su u korupcijski skandal u kojem se sudi zbog sumnjive nabavke 100 ventilatora na početku pandemije, čija je pogodnost u kritičnim slučajevima COVID-19 često osporavana, i istražuju ih nadležni organi”, napisao je Inzko.
Visoki predstavnik u BiH je poručio da na državnom nivou vlada potpuna stagnacija, o čemu svjedoči i loš zakonodavni učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.
“Tokom trenutnog mandata, osim budžetskih akata, u potpunosti je usvojen samo jedan novi zakon. Ovo je dio općeg pada zakonodavne proizvodnje tokom proteklih nekoliko mandata, ali je ipak novi minimum”, rekao je.
Inzko je istakao da se vlasti u BiH moraju usredotočiti na potpuno poštivanje zakona ili na drugi način riskirati poticanje daljnjeg povratka reformi donesenih za provedbu Sporazuma.
“Moj ured u potpunosti podržava težnje BiH ka integraciji u Evropsku uniju, što se ogleda u odlukama koje su usvojile institucije BiH. Konkretno, nastavljam da potičem vlasti u BiH da postignu napredak u pet ciljeva i dva uslova (5+2) neophodna za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, što nužno podrazumijeva potpuno poštivanje Sporazuma”, poručuje.
Klix.ba