Hezbolah je godinama važio za ključnu liniju odbrane Irana u slučaju oružanog sukoba s Izraelom. Međutim, otkako je Izrael započeo masovni napad na Iran — čime je otvoren trenutni rat između dve zemlje — libanska militantna organizacija uglavnom je ostala po strani. Čak i nakon što su se Sjedinjene Američke Države u nedelju uključile u sukob napadima na iranska nuklearna postrojenja, Hezbolah nije značajnije reagovao. Slično se ponaša i mreža uticajnih iračkih milicija koje podržava Iran, koje su zasad ostale tihe, prenosi APnews.
Čini se da su domaći politički razlozi, kao i teški gubici pretrpljeni tijekom gotovo dvije godine regionalnih sukoba i previranja, naveli ove iranske saveznike da se povuku u pozadinu u najnovijem valu nestabilnosti u regiji.
“Unatoč svim ograničavajućim faktorima, još uvijek postoje nepoznanice,” rekao je Tamer Badawi, suradnik njemačkog think tanka “Center for Applied Research in Partnership with the Orient”. To je posebno izraženo nakon što su SAD izvele napade na tri iranska nuklearna postrojenja.
Iranci ih osnovali
Hezbolah je osnovan uz iransku podršku početkom 1980-ih kao gerilska sila koja se borila protiv izraelske okupacije južnog Libanona. Skupina je pomogla protjerati Izrael iz Libanona i tijekom desetljeća izgradila svoj arsenal, postavši snažna regionalna sila i središnji dio klastera iranskih frakcija i vlada poznatih kao “Os otpora”. Među saveznicima su i šijitske milicije iz Iraka, jemenski Huti te palestinska militantna skupina Hamas.
U jednom trenutku, vjerovalo se da Hezbolah ima oko 150.000 raketa i projektila, a bivši vođa skupine, Hassan Nasrallah, hvalio se s 100.000 boraca.
Nastojeći pomoći svom savezniku Hamasu nakon napada palestinskih militanata 7. listopada 2023. na jug Izraela i izraelske ofenzive u Gazi, Hezbolah je počeo lansirati rakete preko granice.
To je izazvalo izraelske zračne napade i granatiranja, a razmjena je eskalirala u potpuni rat u rujnu prošle godine. Izrael je Hezbolahu nanio velike štete, ubio Nasrallaha i druge visoke vođe te uništio veći dio arsenala, prije nego što je američki posredovani prekid vatre zaustavio sukob u studenom. Izrael i dalje okupira dijelove južnog Libanona i gotovo svakodnevno izvodi zračne napade.
Iračke milicije
Iračke milicije su povremeno napadale baze u kojima su smještene američke trupe u Iraku i Siriji, dok su jemenski Huti pucali na brodove u Crvenom moru, važnoj svjetskoj trgovačkoj ruti, i počeli ciljati Izrael.
Zadržavanje nejasnog stava
Hezbolah je osudio izraelske napade i američke udare na Iran. Nekoliko dana prije američkog napada, vođa Hezbolaha Naim Kassem izjavio je da će skupina “djelovati kako smatra prikladnim u suočavanju s ovom brutalnom izraelsko-američkom agresijom”.
U priopćenju nakon američkih napada, skupina je pozvala “arapske i islamske zemlje i slobodne narode svijeta” da stanu uz Iran, ali nije sugerirala da će se Hezbolah priključiti iranskoj odmazdi.
Libanonski dužnosnici pritiskali su skupinu da ostane izvan sukoba, tvrdeći da Libanon ne može podnijeti još jedan razoran rat, a američki izaslanik Tom Barrack, koji je prošli tjedan posjetio Libanon, rekao je da bi bilo “vrlo loša odluka” da se Hezbolah uključi. Iračka milicija Kataib Hezbolah — koja je odvojena od libanonskog Hezbolaha — izjavila je prije američkog napada da će izravno ciljati američke interese i baze širom regije ako se Washington uključi. Skupina je također ostala tiha nakon američkih napada na Iran.
Huti su prošlog mjeseca postigli dogovor s Washingtonom da zaustave napade na američke brodove u Crvenom moru u zamjenu za prestanak američkih napada na Jemen, ali su zaprijetili da će nastaviti napade ako SAD uđe u rat između Irana i Izraela.
U nedjeljnom priopćenju, politički ured Hutija opisao je američki napad na Iran kao “ozbiljnu eskalaciju koja predstavlja izravnu prijetnju regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti i miru”. Huti nisu odmah pokrenuli napade.
Razlozi za ostanak po strani
Hezbolah je oslabljen prošlogodišnjim sukobima i nakon što je izgubio važan opskrbni put za iransko oružje padom sirijskog predsjednika Bashara Assada, ključnog saveznika, u iznenadnoj ofenzivi pobunjenika u prosincu. “Hezbolah je strateški oslabljen i odsječen od opskrbnih lanaca u Siriji,” rekao je Andreas Krieg, vojni analitičar i izvanredni profesor na King’s Collegeu u Londonu.
Ipak, Qassem Qassir, libanonski analitičar blizak Hezbolahu, smatra da se ne može isključiti uloga te skupine u sukobu Izraela i Irana.
“Bitka je još uvijek u ranoj fazi,” rekao je. “Čak ni Iran nije bombardirao američke baze (kao odgovor na američke napade), već je bombardirao Izrael.”
Dodao je kako ni Huti ni iračke milicije “nemaju stratešku sposobnost dubokog udara na Izrael kakvu je nekad imao Hezbolah”.
Renad Mansour, viši znanstveni suradnik think tanka Chatham House u Londonu, rekao je da su iračke milicije povezane s Iranom cijelo vrijeme pokušavale izbjeći uvlačenje svoje zemlje u veliki sukob. Za razliku od Hezbolaha, čije vojno krilo djeluje kao nedržavni akter u Libanonu — iako je političko krilo dio vlade — glavne iračke milicije članice su koalicije skupina koje su službeno dio državnih obrambenih snaga.
“Stvari su za njih trenutno dobre u Iraku, povezani su s državom — politički i ekonomski imaju koristi,” rekao je Mansour. “Također su vidjeli što se dogodilo Iranu, Hezbolahu i zabrinuti su da bi Izrael mogao krenuti i na njih.”
Badawi je rekao da za sada oružane skupine možda ostaju po strani jer “Iran vjerojatno želi da te skupine ostanu netaknute i operativne”.
“Ako Iran pretrpi nepremostive gubitke ili ako vrhovni vođa (ajatolah Ali Khamenei) bude ubijen, to bi mogli biti okidači,” dodao je.