Zastupnica Evropskog parlamenta Irena Joveva , potpredsjednica političke grupe Obnovimo Europa – Obnovimo Europu, inače članica Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove i Pododbora za javno zdravlje, bila je jedna od troje parlamentaraca u odboru koji su dočekali studente bicikliste u Strasbourgu.
Stekla je veliku popularnost u Srbiji nakon što se poklonila srpskim studentima u Evropskom parlamentu, a zahvaljujući objavi tog videa od strane portala ” Pravo u centru ” na njenom Instagram nalogu. Video njenog poklona studentima u Srbiji dobio je preko dva miliona pregleda i taj broj i dalje raste. Nakon intervjua sa Irenom Jovevom, publika je imala priliku da sazna više o njenom političkom angažmanu, kao i objašnjenje zašto se poklonila srpskim studentima.
Nakon što su srbijanski studenti primljeni u javnost, slijedi procedura za daljnje razmatranje političke krize u Srbiji od strane Evropskog parlamenta. Upravo je zato REUC tim tražio dodatne odgovore na ključna pitanja i dobio ekskluzivni intervju s Irenom Jovevom.
Intervju vodio: Saša Dobrijević – diplomatski međunarodni novinar (reuc.eu)
Novinar: Kakav je bio razgovor sa srpskim studentima u Strazburu, s obzirom na to da ste bili u toj odabranoj delegaciji za doček i razgovor?
Irena Joveva: „Trenutak kada su studenti stigli do svog konačnog cilja, u Strazburu, bio je veoma emotivan. Prije svega, za njih, naravno, i za dijasporu i njihovu podršku koja je bila tu uz njih, bilo fizički ili putem (društvenih) medija, ali lagala bih kada bih rekla da nije bilo emotivno ni za mene. Ne samo za mene kao zastupnicu u parlamentu, ne samo kao majku, već i kao jednu Irenu koja je odrasla u Sloveniji u potpuno običnoj radničkoj porodici makedonsko-bugarskog porijekla, i kao djevojku koja se još uvijek jako dobro sjeća svojih univerzitetskih godina, bio je to dobar period, dok odjednom nije bio, pa neću ulaziti u detalje, ali kao dijete od 20 godina, ne samo da sam se borila, nego sam se i borila, i zato me sve ove borbe podsjećaju na mene, jer sigurno nisam bila u istoj situaciji u kojoj su oni sada, ne želim to ni porediti, ali na kraju dana mogu reći da su sve ove borbe (bile) borbe mladog čovjeka za bolju budućnost.“
I kada sada pratim sve te mlade ljude, koji su inicirali i uključili i mlade i stare u borbu za bolju budućnost, kada pratim cijelu situaciju i njihovu upornost, ja, kao neko ko nikada ništa ne radi na silu ili “zbog reda”, kao neko ko shvata odgovornost svog položaja…kako im sada ne mogu pomoći? Kako, kada se ovi ljudi bore za bolju budućnost za sve nas, uostalom i za moje dijete?
I iskreno, nije bilo nimalo lako organizovati delegaciju i sastanke u sedmici prije praznika, ali se vidjelo koliko im je to značilo i znam da se isplatilo. Ne zbog mene, ne zbog njih samih, već zbog cijele priče i razloga zašto su ta djeca uopće poduzela tako pohvalan postupak.
Razgovor s njima bio je faktografski i vrlo sadržajan. Sve su nam ispričali, a mi (kolegica iz Hrvatske i kolegica iz Francuske i moja malenkost) smo im iskreno rekli kako stvari stoje. I mogu samo ponoviti isto što sam im rekao: njihova borba nije nimalo laka i neće se dogoditi preko noći. I možda će u nekom trenutku pomisliti “to je to”, ali čak ni tada neće biti “to”. Prije nego što dostignu svoj cilj, prije nego što sve bude dobro, bit će još gore nego što se sada dešava. Nažalost. A to je sve zato što Srbijom godinama upravlja autokratski režim, a autokrate su najgore kada im voda teče niz grlo. Onda postaju sve gori i gori. I to se dešava upravo sada.
Ovo nije stavljanje nekih ljudi na jednu ili drugu stranu, bilo da su to političari ili studenti, to je za mene u suštini nebitno. Ali naravno da stojim na strani vrijednosti ljudskih prava, vladavine prava, demokratije i transparentnosti. Razgovarali smo o tome sa studentima, bilo je iskreno, možda i okrutno, ali prije svega korisno i značajno.
Novinar: Šta će se dalje dešavati sa tim izvještajima koje su vam studenti dostavili u pisanoj formi?
Irena Joveva: “Da, studenti su nam dali izvještaj u kojem je detaljno opisano sve što se dogodilo od 1. novembra nadalje. Nisam otvorila kovertu, jer sam među onima koji tačno znaju sve što piše unutra i jer sam među onima koji se ne prave gluhi i slijepi, koji ne djeluju i čiji ekonomski i/ili lični interesi ne dolaze ispred interesa ljudi i njihovih osnovnih prava, prava demokratije i doslovno svega što Evropska unija promovira.”
Trenutno čekamo datum sastanka s predsjednicom Evropskog parlamenta, Robertom Metsolom, kojoj ćemo predati tu kovertu. Želim da budem jasan: nažalost, trenutno vam ne mogu dati više detalja, ali najvažnija stvar, i činjenica je, taj sastanak će se održati – čim uskladimo datum i vrijeme s predsjednikom.
Novinar: Kakva je bila reakcija ostalih parlamentaraca i hoće li biti javne diskusije o ovoj akciji srpskih studenata?
Irena Joveva: „Iskreno mislim da je reakcija moje kolegice iz Francuske, Fabienne Keller, sve najbolje objasnila. Ona je dugi niz godina bila gradonačelnica Strasbourga i ona je neko ko je veoma iskusan političar, sa visokim pozicijama. Prije nego što sam poželjela dobrodošlicu studentima, naravno, objasnila sam joj situaciju, ali nije isto – čuti od „treće strane“ ili vidjeti, osjetiti „iz prve ruke“. Iskreno je bila iznenađena, ali i šokirana svime što su njeni studenti pričali. Ne prestaje da mi o tome priča na veoma pozitivan način, veoma je inspirisana studentima i njihovom borbom.“
I znate kako, išli smo i idemo korak po korak – baš kao i studenti, vrlo sam svjestan da se neke stvari jednostavno ne mogu dogoditi preko noći. Mnogo je važnije ne odustati, ali i ne pretjerivati - kako kažu, polako ali sigurno. Važno je samo ne stati i stvarati pritisak, naravno pritisak na demokratski i kulturan način. Da pokažeš da si bolji i, prije svega, veća osoba. I što je veći pritisak, to je veća reakcija – s obje strane. I tako sada, polako ali sigurno, sve više obraćamo pažnju na sve što se dešava u Srbiji.
Sljedeće sedmice imamo plenarnu sjednicu u Strazburu, gdje ćemo ne samo imati debatu o situaciji u Srbiji, već ovaj put i glasanje o izvještaju o vladavini prava u Srbiji. Po mom mišljenju, taj izvještaj obuhvata sve ključne aspekte i s pravom je vrlo kritičan prema Vučićevom autoritarnom sistemu. I sam sam pripremio neke amandmane s timom, uglavnom u području vladavine prava i temeljnih prava, i drago mi je što su moji prijedlozi uključeni u izvještaj. Trenutna situacija nije održiva i mislim da će izvještaj biti prikladno oštar i da sve preporuke treba prihvatiti i primijeniti u praksi.
U sedmici nakon Strazbura – u Briselu – 14. maja, očekuje nas debata na odboru za ljudska prava Evropskog parlamenta o situaciji u Srbiji, gdje će biti prisutni studenti trkači koji će imati priliku da sve objasne iz prve ruke.
Sve su ovo vrlo važni koraci u diskusiji i značajni koraci koje je konkretno poduzeo Evropski parlament. I čini mi se da bismo, kada bi sve države članice i EU komisija zauzele ovaj stav i beskompromisno ga branile, konačno mogli napraviti neke pozitivne pomake. I vrlo je jednostavno: neki ljudi iz EU trebali bi prestati dozvoljavati da se Vučić prikazuje kao državnik, jer svi trebaju biti svjesni da je ovo korumpirani i autoritarni režim koji nema mjesta u razvijenom demokratskom svijetu.
Novinar: Vidjeli smo male reakcije Ursule von der Leyen – predsjednice Evropske komisije na cijelu situaciju, a objavili smo i da ste lično inicirali pismo koje je potpisao određeni broj zastupnika u Evropskom parlamentu. Je li odgovorila na vaše otvoreno pismo i ako jeste, kakva je bila njena reakcija ?
Irena Joveva : „Predsjednica von der Leyen nije odgovorila, a nisam ni očekivala njen odgovor „na prvu“. Samo, ista ta gospođa mora znati da ne prihvatam da me ignorišu, pogotovo što sve što radim, radim jer mi je stalo do ove naše Evropske unije i svega što ta ista Unija predstavlja – nažalost, mnogo puta samo na papiru. Ne želim to dozvoliti i biti neko za koga je to normalno i prihvatljivo. Moja tvrdoglavost je nepobjediva čak i kada se za nešto borim, idem do kraja. Dakle… Reakcija gospođe von der Leyen će se dogoditi, vjerujte mi, samo još ne znamo kada. Ali kada – tada.“
Trebamo biti iskreni: vrijeme je za radikalnu promjenu politike Unije prema Zapadnom Balkanu, gdje nema kompromisa o temeljnim postulatima demokratskog društva. Svaka vijest, svaki razvoj događaja vezan za represiju nad medijima, represiju nad demonstrantima, uznemiravanje ljudi, upotrebu zvučnih topova, nasilje i sve ostalo, sve ide u vrlo pogrešnom smjeru. Narod nije kriv, već je problem u vladi.”
Novinar: Određeni politički analitičari proglašavaju studentske proteste u Srbiji najvećim demokratskim protestima u Evropi danas. Da li srpski studenti utiču na politiku Evrope, s obzirom na to da Evropska unija teži da bude demokratsko društvo, a građani EU imaju priliku da posmatraju dvostruke standarde određenih političara EU?
Irena Joveva: „Studentski protesti u Srbiji su svakako snažan izraz demokratskog duha i želje mladih ljudi za pravednijim i slobodnijim društvom. Oni pokazuju da postoji generacija koja vjeruje u vrijednosti poput vladavine prava, slobode medija i zaštite ljudskih prava – vrijednosti koje su temelji Evropske unije.“
Iako se studentski protesti prvenstveno tiču unutrašnjih pitanja Srbije, njihov odjek se osjeća i šire. To se može vidjeti kroz veliko zanimanje međunarodnih medija za ovu temu. Mnoge poznate ličnosti iz regije i svijeta su to prepoznale i podržale studente. Također, nakon tragedije u noćnom klubu u Kočanima, u Makedoniji, vidjeli smo slične proteste mladih ljudi protiv korupcije, inspirisane primjerom protesta u Novom Sadu.
Iako bi neki visokopozicionirani predstavnici evropske politike možda radije okrenuli glavu, studenti svojim inovativnim pristupima – poput vožnje biciklima do Strasbourga ili maratona do Brisela, koji je trenutno u toku – privlače pažnju na sebe, bez obzira da li to neko želi ili ne. I mislim da upravo time, svojim entuzijazmom, angažmanom, željom za boljim i pravednijim društvom, studenti podsjećaju evropske lidere da je podrška demokratiji i borbi protiv korupcije u regionu Zapadnog Balkana važna ne samo za budućnost Srbije i svih drugih zemalja, već i za kredibilitet same Evropske unije.“
Novinar: Evropska unija je usvojila nove zakone o korupciji u Uniji, može li to radikalno promijeniti političku sliku Evrope?
Irena Joveva: “Bez sumnje, važni zakonodavni prijedlozi i mjere za borbu protiv korupcije smanjit će ili otežati korupciju u Evropskoj uniji. Posljednjih godina smo ostvarili veliki napredak, uključujući Direktivu o uzbunjivačima, Direktivu o javnim nabavkama, Direktivu o sprečavanju pranja novca i, naravno, osnivanje Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i primjenu Uredbe o uslovljavanju za smanjenje sredstava EU zbog korupcije ili kršenja vladavine prava. Pored ojačanog ureda za borbu protiv prevara – OLAF-a i već spomenutog EPPO-a, u procesu smo osnivanja Evropskog tijela za borbu protiv pranja novca (AMLA).”
Korupcija je rak demokratskih sistema, održava autoritarne vlade i usađuje nepovjerenje građana u demokratsko društvo. Iako smo u posljednjih nekoliko godina u Evropskoj uniji, kao što sam rekao, postigli veliki napredak u pogledu institucija i zakonodavstva, ipak će biti potrebno uložiti mnogo više napora kako bi se iskorijenila korupcija. Najvažnija stvar će biti implementacija spomenutog zakonodavstva, ali i politička kultura pojedinačnih država članica i pojedinaca, kao i robusnost sistema kontrole i ravnoteže, kao što su nezavisno pravosuđe, nezavisne agencije i nezavisni mediji, koji također igraju važnu ulogu.
I na kraju krajeva, i to moram jasno reći, uprkos svim zakonima, najstrožim mogućim, u politici sve zavisi od integriteta. To zavisi od osobe, znaš.”
Novinar: Stupaju na snagu novi zakoni o medijima u Evropskoj uniji, koji će donijeti veću transparentnost u radu političara i radu samih medija. Jesu li ovo koraci ka još većoj demokratiji i imaju li građani dodatno povjerenje u budućnost Evropske unije?
Irena Joveva: „Apsolutno. Nezavisni mediji su ključni stub demokratskog društva i ne smiju biti podložni političkom uticaju. Lično sam odigrala glavnu ulogu u zakonodavnom dosijeu Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA), i ako ga implementiramo u skladu sa pisanim zakonom, to će donijeti mnoge zaštitne mjere protiv političkog preuzimanja medija, otkriti skrivene vlasnike, 100% transparentnost u oglašavanju, a također će omogućiti pravednija „pravila igre“ za medije na internetu. Često smo imali – ili još uvijek imamo – slučajeve gdje vladine stranke pokušavaju podjarmiti javne medije.“
Kroz različita pravila i pravno obavezujuće zakonodavstvo na nivou Unije, stvorili smo snažne zaštitne mjere kako bismo osigurali da to više neće biti moguće i/ili da će sve ovo biti javno objavljeno, dajući novinarima zakonsku priliku da brane svoju nezavisnost.
Ovi koraci su apsolutno usmjereni na povećanje povjerenja građana u Evropsku uniju, i tvrdim da nigdje drugdje u svijetu nemaju tako ambiciozno zakonodavstvo. Naravno, moramo vidjeti mjere u praksi, ali u teoriji je područje slobode medija sada vrlo dobro regulirano. Govorim o evropskom nivou. Svi moramo težiti slobodnim medijima, jer se u njima uvijek kriju oni koji bi ih željeli podjarmiti zbog svojih političkih ciljeva ili parcijalnih interesa. Novinarstvo je javno dobro i to mora i ostati.
Preuzeto sa reuc.eu
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas