List Danas objavio je istraživanje agencije Sprint Insight koje pokazuje da evenutalna studentska lista ima daleko veću podršku građana od pokreta okupljenih oko Vučićevog režima. Ipak kako u Srbiji ne postoje fer izborni uslovi a ankete ne mogu predvidjeti “koliko će se ukrasti” podatke treba uzeti isključivo kao mišljenje javnog mnjenja a ne kao predviđanje izbornih reuzultata ukoliko izborni uslovi ostanu nepromenjen.
Da se danas održavaju izbori, u scenariju u kojem na izbore izlaze samo studentska lista (lista profesora, radnika, poljoprivrednika, stručnjaka, podržanih od strane studenata), pokret na čelu sa Aleksandrom Vučićem (SNS, SPS, Zavetnici) i stranke manjina, 54.8 odsto građana Srbije bi glasalo za studentsku listu, dok bi za Vučićevu listu glasalo 42,1 odsto, navodi list Danas.
Takođe, ukoliko bi celokupna opozicija (građanska i „desna“, Kreni-promeni, dr Milić i dr Nestorović) izašla ujedinjena na izbore, osvojila bi 10,2 odsto, studentska lista – 45,9, a pokret na čelu sa Aleksandrom Vučićem još manje nego u prvoj varijanti – 41,4 odsto, pokazuju najnovija istraživanja u koje je Danas imao uvid.
Naime, agencija Sprint Insight uradila je od 23. juna do 5. jula ove godine istraživanje javnog mnjenja, metodologijom „lice u lice“ sa 1.458 ispitanika u Srbiji. Fondacija Better Future for Serbia je naručila ovo istraživanje kao deo šire “crowdfunding” inicijative koju predvodi srpska dijaspora.
Prosečna starost ispitanika bila je 49 godina, a istraživanje je u obimu obuhvatilo 61,6 odsto gradsku, a u 38,4 odsto ruralnu sredinu. Tako da je četvrtina ispitanika iz Beograda, sličan procenat je i iz Vojvodine, kao i iz ostalih delova Srbije.
Demokratija ili „čvrsta ruka“?
Da je demokratija bolja od bilo kog drugog oblika vladavine smatra 46,9 odsto ispitanika, a da je čvrsta ruka bolja od demokratije, u određenim okolnostima – smatra njih 24,3 odsto.
Interesantno je da su se u istom procentu izjasnili i oni koji smatraju „da su za ljude kao oni svi režimi isti“ – 24,2 odsto.
Da trenutna vlast vodi Srbiju u lošem pravcu, smatra čak 53,5 odsto, dok se za „dobri pravac“ opredelilo 33,5 odsto.
Prema mišljenju ispitanika o tome šta su glavni uzroci ekonomskog pada o kojem priča vlast, najveći broj njih je naveo korupciju i neefikasno upravljanje javnim sredstvima – 30,7 odsto. Nemali broj njih naveo je i studentske blokade i druge oblike građanskog otpora – 16,4 odsto.
Na pitanje, ako razmišljamo o svetu kao podeljenom u dve grupe zemalja, jednu vođenu Kinom i Rusijom, a drugu vođenu Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom, gde biste želeli da Srbija svojom politikom pripada – 16,7 odsto se opredelilo za Istočni blok, dok se njih 28,5 odsto izjasnilo za nesvrstanu poziciju, ali bližu Istoku,a za onu bližu Zapadu čak deset odsto manje -18,5 odsto.
Interesantno je da se za opciju – ne znam – opredelilo čak 25,3 odsto.
I dalje više glasova za nego protiv članstva u EU
Kada bi se sutra organizovao referendum za ulazak u Evropsku uniju, pobedila bi opcija koja privuče više glasova neodlučnih. Trenutno je 41 prema 40 procenata u korist članstva, ali je veliki broj neodlučnih – čak 18,2 odsto.
Građanke i građane Srbije najviše brinu sledeće stvari u Srbiji – rast cena hrane i usluga, urušen zdravstveni sistem, nizak životni standard i siromaštvo, korupcija i kriminal, i nesreće izazvane korupcijom i nestručnim radom, pokazalo je ovo istraživanje.
„Pre sam verovao Vučiću, a sada…“
Čak 39,9 odsto ispitanika odgovorilo je na pitanje o tome kakav je vaš stav prema Aleksandru Vučiću od pada nadstrešnice i studentskih blokada, da mu nije verovao ni ranije a kamoli sada.
Njih 34,2 je reklo da nije izgubilo poverenje, a 12 odsto je to poverenje – izgubilo.
Više na linku
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas