Nakon historijskih trodnevnih izbora za saziv novog Parlamenta Nizozemske, pobjedu na izborima odnijela je Narodna stranka za slobodu (VVD) premijera Marka Ruttea i time potvrdila višegodišnju dominaciju u ovoj državi.
Za razliku od izbora u prethodnim godinama, ovi parlamentarni izbori imali su nekoliko specifičnosti. Polovinom januara ove godine, vlada Marka Ruttea podnijela je neopozivu ostavku zbog skandala vezanog za isplatu dječijeg doplatka.
Nakon objave skandala i čina ostavke, brojni nizozemski analitičari izjavili su kako bi ovaj skandal mogao predstavljati početak kraja višegodišnje Rutteove vladavine Nizozemskom.
Drugi problem koji je također opterećavao Nizozemsku i vladajući VVD, jeste pandemija koronavirusa, a građani su sve više izražavali nezadovoljstvo mjerama koje su donosile vladajuće stranke u parlamentu.
Upravo u jeku te krize stigli su i parlamentarni izbori koje su mnogi označili kao prekretnicom za brojne stranke. Prognozirao se pad Ruttea, jačanje desničarskih opcija, a najglasniji u kritikovanju vlade bio je vodeći nizozemski desničar Geert Wilders iz Stranke za slobodu (PPV).
Ipak, da su predviđanja jedno, a rezultati izbora nešto sasvim drugo dokazali su i ovi izbori na kojima je prema još uvijek nepotvrđenim rezultatima najveći broj glasova osvojio dosadašnji premijer Mark Rutte.
Kakvi su odnosi u parlamentu?
Prema preliminarnim rezultatima, VVD nizozemskog premijera osvojio je 35 mjesta od ukupno 150 u parlamentu što je za razliku od prethodnih izbora dva mjesta više. Svakako da je rast u parlamentu jasan pokazatelj da građani Nizozemske uprkos aferama ipak i dalje vjeruju VVD-u što će im omogućiti formiranje nove vlade.
“Gospodin normalni” kako mediji u nizozemskoj nazivaju Ruttea ostat će još četiri godine na poziciji premijera čime će se potvrditi njegova titula najdugovječnijeg evropskog premijera (na funkciji je od 2010. godine).
Naravno, rezultati VVD-a nisu dovoljni za samostalnu vladavinu državom te će s toga stranka morati kao i u prethodnim mandatima praviti određene ustupke i na taj način formirati koaliciju.
Prema pretpostavkama, Rutte u ovom trenutku sigurno neće eksperimentisati koaliranjem sa desničarskim i ljevičarskim opcijama te će se držati koalicionih partnera koji su i ranije obilježili njegovu vladavinu.
Međutim, tu je situacija u odnosu na prethodne godine nešto drugačija. Koalicioni partneri iz 2017. godine demokršćanska CDA i socioliberalna partija D66 ostvarili su nešto drugačije rezultate u odnosu na prošle izbore što će svakako doprinijeti i različitim odnosima u koaliciji nego što su to bili do sada.
CDA je u odnosu na 2017. godinu zabilježila pad te će umjesto 19 mjesta u parlamentu sada imati 15, dok je D66 ostvario rast u odnosu na 2017. godinu te će u novom sazivu brojati 23 mjesta u parlamentu što su iz ove stranke znali proslaviti.
Gdje su ljevica i desnica?
Kada su u pitanju krajnje lijeve i desne političke opcije, najžešći kritičar Marka Ruttera Geert Wilders i njegova prodesničarska i antiislamska stranka zabilježili su pad na ovim izborima uprkos nadanjima Wildersa kako će ostvariti rast i postati druga najjača partija u Nizozemskoj.
Na prethodnim izborima, Wilders je imao 20 parlamentarnih pozicija dok će nakon ovih izbora stranka brojati 17 mjesta u parlamentu. Pored desničarskog PPV-a, vrijedi istaći kako je desničarska populistička partija Thierryja Baudeta ostvarila rast te će umjesto dva sada imati osam pozicija u parlamentu.
S druge strane, novi izbori su ponudili još jedan razočaravajući nastup nizozemske ljevice. Zelena partija i Socijalisti izgubili su značajan broj mjesta te će umjesto 14 pozicija u novom sazivu brojati osam odnosno devet kao i treća lijeva opcija Radnička stranka (PvdA).
Također, interesantno je spomenuti kako bi po prvi put u parlament trebala ući i stranka krajnje ljevice BIJ1 Sylvane Simons čija je osnovna politika borba protiv rasizma i diskriminacije.
“Da se nalazimo u ljevičarskoj zemlji ne bismo bili potrebni kao politička opcija. Ovako, morali smo izaći na izbore”, rekla je Simons nakon izborne noći.
Građani su izabrali kontinuitet
Iako je Rutteovu vladavinu obilježilo nekoliko skandala, Nizozemci su se prema rezultatima izbora odlučili na kontinuitet što su mnogi građani istakli kao trenutno najvažniju stvar u vremenu pandemije koronavirusa.
Kako ističu analitičari, Rutte u ovom vremenu pandemije predstavlja najmanje problematičnu opciju za Nizozemsku, a njegova smirenost, umjereni stavovi i odlučnost kada je u pitanju sprovođenje određenih odluka mogu biti presudni u izvlačenju zemlje iz zdravstvene i ekonomske krize.
Iako će tek sada uslijediti pregovori o koaliciji, evidentno je da će Nizozemska u narednom periodu nastaviti “srednji put” na kojem će ih predvoditi premijer Mark Rutte kojeg u narednom periodu čeka rješavanje brojnih problema uz sveprisutnu sjenu jednog od najvećih skandala u modernoj historiji ove države.
Klix.ba