Glavni odbor Stranke demokratske akcije (SDA) zasjedao je danas u Sarajevu nakon 20 mjeseci, a članovima se obratio predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Izetbegović je priznao kako su se tokom pandemije pravili greške. Bilo je nesnalaženja, pogrešnih odluka, nespretnosti, sporih reakcija.
Rivalstvo unutar probosanskog političkog korpusa uveliko je olakšavalo posao SNSD-u i HDZ-u u blokadi institucija, poručio je Bakir Izetbegović.
“SNSD je putem svojih kadrova u Vijeću ministara i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH jako usporio donošenje zakona i odluka, pa i onih koje se odnose na evropski put BiH. Činili su sve u njihovoj moći da stvari u BiH ne idu. Da sve stane. Zatim su izlazili u javnost i pred predstavnike međunarodne zajednice sa tvrdnjama da je BiH država bez perspektive jer – “stvari u BiH ne idu, sve je u krizi i zastoju.
HDZ je blokirao implementaciju izbornih rezultata iz 2018. godine. Vlada HNK radi u starom sazivu, kao i krnja Vlada Federacije BiH u kojoj nedostaju dva bošnjačka ministra. Blokirana je i popuna Ustavnog suda Federacije BiH”, dodao je on. Te je zaključio kako stvari u BiH ipak idu, sporo i uz ogromne otpore, ali idu.
Izetbegović se dotakao i uspjeha SDA…
“NATO integracijski put se nastavlja. Uslovi za dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u EU se postupno ispunjavaju. Krize se rješavaju. Uspjeli smo sačuvati poziciju Ustavnog suda i izbalansirati sastav Centralne izborne komisije BiH. Nakon višegodišnjeg pritiska SDA došlo je do promjena u VSTV-u koje obećavaju ozdravljenje pravosudnog sistema. Ali, očigledno smo tek na početku. Zataškavanje afere “Ikona” pokazuje da politika i dalje ima nedopustiv uticaj na rad bh. Tužilaštva“, naveo je.
Međunarodna zajednica je sve manje tolerantna prema “bahatom odnosu lidera SNSD-a”, dodao je prvi čovjek SDA. “Skinuta je ploča sa imenom Radovana Karadćića na Palama, uklonjena je crkva iz dvorišta Fate Orlović, Mladić i Karadžić su pravosnažno osuđeni na doživotne robije. Očekujemo slične presude Stanišiću i Simatoviću. Crna Gora je ispravila kičmu, njeni parlamentarci, sa srebreničkim cvjetom na reveru, su prije par dana izglasali rezoluciju kojom jasno imenuju i osuđuju genocid počinjen u Srebrenici. Treba im čestitati na čojstvu i političkom junaštvu”.
Govorio je i o “izdajnicima bošnjačkog naroda”.
“Narodu su često stvari od nacionalnog interesa jasnije nego dijelu elite koja bi ga trebala voditi, a ne zbunjivati. Nisu Fikret Abdić i Emir Kusturica usamljeni u izdaji vlastitog naroda i zemlje. Pridružili su im se otvoreno opskurni likovi poput Dževada Galijaševića i Muharema Bazdulja, a podmuklo i mnogi drugi koji većinom nisu bili u BiH “kad je grmilo”. Takvi našu borbu ne osjećaju kao svoju, to nikada nije bio “njihov rat”. Ne smijemo dopustiti da takvi postanu dominantna politička snaga među Bošnjacima – da jednoga dana ovom zemljom zavlada trojka u kojoj će Srbe i Hrvate predstavljati oni koji pokušavaju političkim sredstvima dovršiti ratne ciljeve, a Bošnjake zastupati i braniti dezerteri. Neće odbraniti ni njih ni Bosnu i Hercegovinu”, zaključio je.
Šestorka, pa trojka
Stranke “Šestorke” su osvojile vlast u Kantonu Sarajevo, a zatim u modifikovanom obliku i u Tuzlanskom kantonu, i dobile priliku da pokažu šta znaju, podsjetio je Bakir Izetbegović. “Pokazali su šta sve ne znaju. Nemajuskoro nikakvih rezultata, naročito su slabi u najhitnijem dijelu političkog djelovanja – u kadroviranju. Šestorka se zbog toga pretvorila u Četvorku, a Četvorka u Trojku. Vidjećemo šta će od Trojke ostati do jeseni 2022. godine”, kazao je on.
SDA mora učiti na greškama, mijenjati se i podmlađivati, nastavio je Izetbegović.
“Snaga SDA su iskusni seniori, oni koji već decenijama rješavaju kompleksne političke, sigurnosne i ekonomske probleme u BiH. Mnogo samouvjerenih kadrova je od samog osnutka SDA bilo nezadovoljno vlastitom pozicijom, napuštalo nas i pokušavalo ostvariti liderstvo osnivajući vlastite stranke. Još u jesen 1990 Adil Zulfikarpašić i Muhamed Filipović su pokušali preuzeti SDA, pa kad im to nije uspjelo, osnovali su MBO. Politički su vegetirali par godina, pa su se ugasili. A zatim su se iz SDA, kao grane iz drveta nicale nove stranke ili individualne kandidature za Bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Desetine njih. Većina tih grana se osušila, samo neke su imale privremeni uspjeh”, kazao je na kraju Bakir Izetbegović.
Bakir Izetbegović je zatim govorio i o HDZ-u.
“HDZ-ovu politiku od vremena raspada Jugoslavije karakteriše tendencija ekskluzivizma, izdvajanja nekog imaginarnog hrvatskog prava, kvote i udjela u svemu. Ovi pokušaji su nas sve umorili, a ponajviše su iscrpili hrvatski korpus u BiH. Krenulo je daleke 1992. godine s pokušajem da se u samo referendumsko pitanje o nezavisnosti BiH unese dopuna koja je glasila – “svaki narod na svom teritoriju”, pa se nastavilo ratnim pokušajem uspostavljanja hrvatskog entiteta, što je HVO odvelo u zločine a rukovodstvo HZHB u haške ćelije. Nastavilo se sa postratnim pokušajem uspostavljanja tzv “Samouprave”, a zatim i “dviju škola pod jednim krovom”. Ništa od navedenog nije dalo rezultat. Jedini rezultat je održavanje štetnog nepovjerenja između Hrvata i Bošnjaka”, naveo je Izetbegović. Te dodao:
“Posljednjih godina je aktuelan zahtjev za izmjenama Izbornog zakonodavstva na način da se osigura tzv. “legitimno predstavljanje”. HDZ tvrdi da brojniji narod, tj. Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike, da im nameću svoju volju. Mi ističemo da manjina u Federalnom i državnom parlamentu nameće volju većini, i tražimo da se nadležnost domova naroda svede na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, onako kako je to slučaj sa Vijećem naroda u RS. Spremni smo na kompromis, ali na jednostrani izlazak u susret zahtjevima HDZ nismo spremni”.
Predsjednik SDA komentarisao je i “non-paper” kojim se poziva na pormjenu granica na Zapadnom Balkanu. Posebno u BiH.
“Fantomski ‘non-paper’ kojim se zagovara podjela BiH i Makedonije u korist stvaranje Velike Srbije, Velike Albanije i Velike Hrvatske je izrađen u svrhu dodatnog pritiska na SDA i probosanske stranke kako bi se povećale šanse za popuštanjem pred zahtjevima HDZ-a i SNSD-a. Skupština RS je već istrčala sa zahtjevom za “pregovore sa Federacijom BiH o budućnosti BiH”. Odbili smo učešće u ovakvoj vrsti pregovora – pregovori su završeni prije 26 godina u Dejtonu. Preostaju razgovori. O svemu što se odnosi na BiH se može razgovarati isključivo u institucijama države BiH, Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini”, poručio je Izetbegović.