Izraelski napad na Iran podigao je cijene nafte i dao Rusiji novi podsticaj za nastavak rata u Ukrajini

Izraelski “preventivni” napadi na Iran, usmjereni na nuklearni program te zemlje i eliminaciju visokih vojnih zvaničnika, mogli bi imati dalekosežne posljedice za Ukrajinu i dodatno osnažiti sposobnost Rusije da nastavi svoju sveobuhvatnu invaziju, rekli su stručnjaci za Kyiv Independent.

Iran je bio jedan od najvjernijih saveznika Rusije tokom rata, isporučujući hiljade jurišnih dronova tipa Šahed i balističke rakete kratkog dometa.

S druge strane, Sjedinjene Američke Države već dugo predstavljaju najsnažnijeg izraelskog saveznika, pa bi svaka eskalacija sukoba vjerovatno uzrokovala daljnje promjene u geopolitičkim prioritetima Bijele kuće.

„Ukrajini će biti teže da nabavi oružje iz SAD-a jer se očekuje da će Washington pojačati vojnu pomoć Izraelu“, rekao je Serhij Danilov, stručnjak iz Ukrajinskog udruženja za proučavanje Bliskog istoka, za Kyiv Independent.

A to je samo jedan od brojnih efekata koje su izraelski napadi na Iran već izazvali — i koje bi širi rat u regiji vjerovatno samo pogoršao.

Cijene nafte i ruska ekonomija

Izraelski napadi na Iran mogli bi predstavljati pravi poklon za posrnuli ruski energetski sektor, koji je prošlog mjeseca zabilježio najniže cijene u posljednje dvije godine.

U iščekivanju iranskog odgovora, cijena nafte Brent — globalnog standarda — skočila je sa 69,36 na 74,5 pa i do 75 dolara po barelu — nivoe koji nisu viđeni od februara — a neki analitičari upozoravaju da bi cijena mogla dostići i 80 dolara po barelu.

To je iznenadan šok za naftno tržište, koje je bilježilo pad cijena, posebno nakon što je Saudijska Arabija pokrenula povećanje proizvodnje, a carine predsjednika SAD-a Donalda Trumpa povodom “Dana oslobođenja” izazvale strah od usporavanja ekonomije.

Za Rusiju bi ovo mogao biti impuls potreban za oporavak njenih slabih cijena nafte tipa Urals, koje su pale za 14% u odnosu na prošlu godinu (od januara do maja), rekao je David Fyfe, glavni ekonomista analitičke grupe Argus Media.

Ruski energetski sektor je prije početka invazije činio 35 do 40% budžetskih prihoda i danas finansira ratni aparat.

Uticaj sankcija

Zapadne sankcije na rusku energiju i gornja cijena nafte od 60 dolara po barelu koju je postavila G7 otežale su Rusiji ostvarivanje profita — izgubila je više od 150 milijardi dolara u posljednje tri godine — ali još nisu zadale presudan udarac.

Prije izraelskih napada, budućnost ruske nafte nije izgledala obećavajuće. Evropa planira svoj 18. paket sankcija usmjeren na ruski energetski sektor, dok G7 gura za spuštanje gornje cijene na 45 dolara.

Ako cijene nafte Brent nastave rasti, vrlo je vjerovatno da će povući i cijene ruske nafte Urals naviše, što bi potencijalno značilo i više novca u državnoj kasi Moskve, rekao je David Fyfe.

Nafta tipa Urals, koja je sličnog kvaliteta kao nafta sa Bliskog istoka (koja je sada potencijalno ugrožena), predstavlja privlačnu zamjenu za Brent naftu.

„Također je moguće da bi prijetnja (ma koliko hipotetička bila) zalihama nafte s Bliskog istoka mogla natjerati zemlje G7 da zaustave trenutne pokušaje smanjenja gornje cijene ruske sirove nafte s 60 na 45 dolara po barelu“, rekao je Fyfe.

„Odbacivanje tog prijedloga također bi bilo dobrodošlo u Moskvi.“

Ruski budžet

Ovo nije prvi put da cijene nafte rastu usljed napetosti u regiji. Iranski raketni napadi na Izrael 1. oktobra izazvali su skok cijena nafte za gotovo 10 dolara po barelu, dok su analitičari očekivali izraelski odgovor. Stručnjaci su tada predviđali da bi širi sukob na Bliskom istoku bio svojevrsna „zlatna groznica“ za Moskvu.

„Ruski budžet je direktno vezan za cijenu nafte. Što je viša, to je bolje za Ruse“, rekao je energetski analitičar iz Varšave Vojćeh Jakobik za Kyiv Independent.

Sadašnja situacija je mnogo bliža eskalaciji nego ona iz oktobra. Tada je Izrael saopštio da neće ciljati iranska nuklearna i naftna postrojenja. Ali ovaj put, Izrael tvrdi da je pogodio „srce“ iranskog nuklearnog programa.

Prema Fyfeu, glavna zabrinutost koja bi još značajnije mogla uticati na cijene nafte jeste mogućnost da Iran blokira Ormuski moreuz, što bi moglo zaustaviti jednu petinu svjetske naftne trgovine.

To bi značilo i da Iran blokira vlastiti izvoz nafte, pa bi takva mjera bila krajnja opcija iz Teherana, dodaje Fyfe. Ipak, čak i sama bojazan od tog scenarija već je bila dovoljna da podigne cijene energenata.

Diplomatski pomaci

Rat između Izraela i Irana vjerovatno će preusmjeriti pažnju sa Ukrajine na Bliski istok — slično kao što se desilo tokom rata u Gazi koji je izbio nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023.

„Pretpostavljam da će glavni uticaj na Rusiju i Ukrajinu biti povlačenje reflektora međunarodnih medija i njihovo preusmjeravanje na Bliski istok, kao i pažnje Trumpove administracije“, rekla je Dženi Mathers, predavačica međunarodne politike na britanskom univerzitetu u Aberistvitu, za Kyiv Independent.

Podrška Iranu
Rusija je historijski podržavala Iran i njegove regionalne saveznike, poput libanske islamističke grupe Hezbolah i režima bivšeg sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, koji je svrgnut 2024. godine. Zauzvrat, Iran je Rusiji isporučivao svoje kamikaza dronove tipa Šahed.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije osudilo je izraelske napade 13. juna, navodeći da oni „ugrožavaju stabilnost i sigurnost“ na Bliskom istoku.

Kremlj će vjerovatno podržati Iran u ratu s Izraelom politički, diplomatski i kroz razmjenu obavještajnih podataka, prema riječima Serhija Danilova.

Ipak, Rusija se ranije protivila iranskom nuklearnom programu, a mogla bi se i ustručavati da otvoreno stane uz Teheran jer bi to značilo konfrontaciju sa SAD-om, smatra Majkl Sahljin, stručnjak za Bliski istok iz Štokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), u izjavi za Kyiv Independent.

Analitičari također vjeruju da bi se Kremlj mogao pokušati predstaviti kao posrednik između Izraela i Irana.

„Putin je u dobroj poziciji da igra ulogu velikodušnog mirotvorca zajedno s Trumpom i da pokuša dogovoriti prekid vatre i deeskalaciju“, rekao je .

„Iskoristit će to kako bi se Trampu predstavio kao pouzdan partner i time ga nagovorio da bude blaži prema Rusiji u vezi s Ukrajinom, te da ne uvodi nove sankcije Moskvi.“

Trampovi mirovni napori

Eskalacija rata dodatno ističe neuspjeh Trampovih napora da ispregovara mirovne sporazume i na Bliskom istoku i u Ukrajini.

Trampov tim bezuspješno pokušava posredovati u miru između Izraela i Hamasa, iranskog saveznika u Pojasu Gaze, kao i u dogovoru o okončanju iranskog nuklearnog programa.

Uprkos Trampovom obećanju da će “zaustaviti sve ratove”, sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku sada se dodatno rasplamsavaju.

Vojne implikacije

Iran je bio jedan od ključnih saveznika Rusije tokom cijele invazije punog razmjera, odmah nakon Sjeverne Koreje.

Osnovno oružje koje Rusija koristi u gotovo noćnim napadima na ukrajinske gradove su različite verzije iranskog drona Šahed. Uvezeni modeli prvi put su se pojavili na ukrajinskom nebu u oktobru 2022. godine.

Od tada su napadi samo eskalirali, a u nedavnim masovnim napadima lansirano je i do 500 dronova tipa Šahed u jednoj noći.

Džejms Ši je za Kyiv Independent izjavio da događaji u Iranu vjerovatno neće uticati na rusku sposobnost da izvodi masovne napade dronovima.

„Rusija je na svojoj teritoriji otvorila fabrike za proizvodnju iranskih dronova Šahed po licenci“, rekao je on.