Jerusalem post: Dodik je došao na intervju na vlastiti zahtjev. Nakon 24 sata raspisana je potjernica, napustio je konferenciju jer su to zvaničnici tražili od njega…

^{Foto: Printscreen}

Kada je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u srijedu sjeo na ekskluzivni intervju u kancelariju The Jerusalem Posta u Jerusalemu, učinio je to na vlastiti zahtjev. Njegovi predstavnici su nam se obratili prije njegovog putovanja u Izrael, tražeći platformu za direktan razgovor s Izraelcima i širim jevrejskim svijetom, piše Jerusalem Post u tekstu koji u nastavku prenosimo u cjelosti.

Njegov cilj je da podigne svest o rastućem antisemitizmu i da podvuče ono što on opisuje kao istorijsku vezu između srpskog i jevrejskog naroda.

Ali manje od 24 sata kasnije, naslovi više nisu bili o antisemitizmu. Sud u Sarajevu raspisao je međunarodnu potjernicu za Dodikom, optužujući ga da podriva ustavni poredak Bosne i Hercegovine i prkosi odlukama Ureda visokog predstavnika (OHR), međunarodnog tijela koje nadgleda krhki mir u zemlji.

Sud je raspisao i potjernicu za predsjednikom Skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem.

Tajming je podigao obrve. Dodik je već stigao u Izrael kada je to saopšteno. On je napustio Jerusalimsku konferenciju o antisemitizmu iznenada nakon samo sat vremena, navodno nakon što su ga izraelski zvaničnici obavijestili da je njegovo prisustvo diplomatski problematično (istu tvrdnju prenio je i Israel Hayom, novine bliske vlastima).

„Došao sam u Izrael da govorim protiv antisemitizma“, rekao je. “Umjesto toga, otkrio sam da sam nepoželjan – gost koji se osjećao kao uljez.”

Da bismo razumeli zašto je ovo važno i zašto je Post pristao da vodi ovaj intervju, neophodno je sagledati širu sliku.

Dodik nije običan regionalni političar. Kao predsjednik Republike Srpske — autonomnog entiteta sa većinskim srpskim stanovništvom unutar Bosne i Hercegovine — postao je centralna i polarizirajuća ličnost u balkanskoj politici. Nekada viđen kao umjereni reformator, Dodik je u protekloj deceniji zauzeo žestoki nacionalistički i proruski stav.

On je više puta prijetio da će se otcijepiti od Bosne i radio je na slabljenju centralne vlade u Sarajevu, što je dovelo do toga da ga kritičari optužuju da gura zemlju ka ponovnoj etničkoj podjeli – ili još gore.

Njegovi geopolitički savezi su podjednako provokativni. On održava bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i često je kritizirao Evropsku uniju i Sjedinjene Države zbog, kako on naziva, njihove “intervencionističke” politike na Balkanu.

„Zapad želi da nametne liberalne vrednosti koje nemaju veze sa našom istorijom ili identitetom“, rekao mi je. “Pokušavali su svoje rješenje 30 godina, ali nije uspjelo. Sada je vrijeme da mi – Srbi – odlučimo o našoj budućnosti.”

Dodikova podrška politici iz Trumpove ere također je imala cijenu. Za svoje uvrštavanje na američku listu sankcija 2017. okrivljuje svoju glasnu podršku tadašnjem kandidatu Donaldu Trumpu. “Bio sam nekoliko dana od dolaska na Trumpovu inauguraciju”, rekao je.

“Dva dana prije mog bijega, Obama-Bidenova administracija me je sankcionirala. To je bila politička kazna.”

Od tada, Dodik se pozicionirao kao nepokolebljivi protivnik liberalnog međunarodnog poretka – stav koji odjekuje nekim ekstremno desničarskim pokretima u Evropi i šire. Ali to mu je takođe donelo sve veću izolaciju.

Zašto Izrael? Zašto sada?

Pa zašto je došao u Izrael – i zašto je želio da govori o antisemitizmu?

„Srbi i Jevreji su zajedno patili“, rekao je on. “Razumijemo šta znači biti na meti, prepisati istoriju, biti kriv za sve. To se dešava nama u Bosni, kao što se dešava i Izraelu u svijetu.”

On je insistirao da je Sarajevo, glavni grad BiH, postalo središte islamističkog uticaja, optužujući bošnjačke (bosanske muslimanske) lidere da održavaju veze sa Iranom i omogućavaju širenje radikalnih ideologija.

“Tokom građanskog rata najveća ambasada u Sarajevu bila je iranska – 480 ljudi, većinom špijuni”, tvrdi on. “Oni su obučavali mudžahedine borce u Bosni, od kojih su neki kasnije učestvovali u globalnom teroru, uključujući 9/11.”

Tvrdio je da je “antisemitizmu dozvoljeno da napreduje” u dijelovima Bosne i rekao da u Sarajevu “projiciraju palestinske zastave na zgrade, dok u Banja Luci dižemo izraelsku zastavu”.

Neke od Dodikovih tvrdnji su ukorijenjene u istini. Tokom rata u Bosni 1990-ih, strani borci, uključujući mudžahedine koje podržava Iran, bili su prisutni na bošnjačkoj strani. Danas su neki zapadni zvaničnici zabrinuti zbog iranskog i turskog uticaja na muslimanske većinske oblasti u Bosni – posebno u kontekstu rastućeg antisemitizma u Evropi.

Ali Dodik gazi i u opasni istorijski revizionizam. On je više puta negirao genocid u Srebrenici, uprkos presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde. U ovom intervjuu on je oznaku genocida nazvao “političkom izmišljotinom”.

“Rezolucija UN-a o Srebrenici usvojena je sa samo 84 glasa od 193”, rekao je u intervjuu za Post’s Elded Beck prošle sedmice. “To nije konsenzus – to je kampanja. Ne postoji rezolucija o Jasenovcu, gdje su stotine hiljada Srba i Jevreja ubijene od strane Hrvata i Muslimana. Zašto ne?”

Ovaj narativ zasnovan na žalbama — o Srbima kao istorijskim žrtvama, o nepravedno okrivljenima, o napuštanju od strane Zapada — podstiče veliki dio Dodikove retorike. Ali on takođe sadrži dosljednu liniju: duboku sklonost Izraelu, posebno Izraelu od 8. oktobra 2023., onom koji se bori za legitimitet suočen s rastućim međunarodnim neprijateljstvom.

“Nas ne zanima rat”, rekao je. “Ali mi također nismo zainteresirani za život u zemlji u kojoj je naš identitet izbrisan i naši ljudi su krivi za sve. To je ista priča kao i Izrael. Pogledajte reakciju na Hamasov masakr – a zatim pogledajte kako se svijet odnosi prema Izraelu.”

Rizična platforma?

Neki bi mogli dovesti u pitanje odluku da se Dodiku da platforma, posebno kada se protiv njega vodi sudski postupak. Ali novinarstvo – pravo novinarstvo – znači postavljanje pitanja, čak i ljudima s kojima se suštinski ne slažemo. To znači pustiti čitaoce da sami prosude.

U ovom slučaju postoji i dodatni kut: Dodik nije samo balkanski nacionalista. On je takođe neko ko je tražio Izrael da prenese svoju poruku. Odabrao je da razgovara sa jevrejskim narodom — ne preko Moskve ili Beograda, već u Jerusalimu. Pošta nije i neće stati na stranu u sukobu koji nije direktno u našoj jurisdikciji. 

“Svijet treba da shvati,” rekao je, “ne postoji miran suživot u kojem se uvijek očekuje da se jedna strana izvini. Pokušali smo to. Nije uspjelo.”

Kompletan intervju biće objavljen sledeće nedelje. Dugačak je, složen i provokativan. To uključuje njegova razmišljanja o Trampu, Putinu, Ukrajini, Iranu i ono što on vidi kao moralni pad Zapada. Neke od njegovih izjava sigurno će izazvati bijes – druge mogu imati odjek na iznenađujući način. Stay tuned.