Mitropolit crnogorsko-promorski Joanikije kazao je „Novostima“ da vjeruje da će se Njegoševa kapela vratiti zato što je povratak kapele na Lovćen ispunjenje Njegoševog amaneta i obaveza cijele Crne Gore prema njenom najvećem geniju
Kapela na vrhu Lovćena u kojoj je sahranjen Petar II Petrović Njegoš srušena je tokom Prvog svjetskog rata 1916. godine a oko pitanja njenog vraćanja crnogorsko društvo danas je prilično podijeljeno.
Kapela je ponovo je izgrađena 1925. godine po nalogu Kralja Aleksandra I Karađorđevića nakon što se odustalo od ideje da tu bude izgrđen mauzolej po zamisli arhitekte Ivan Meštrović.
Svemu je prethodilo ukidanje Kraljevine Crne Gore i stvaranje Kraljevine SHS, kralju Nikoli Petroviću zabranjen povratak što je dovelo do podizanja Božićnog ustanka od strane pristalica crnogorske državnosti.
Osim što nova kapela nije bila istog izgleda, kontroverze i podjele u Crnoj Gori izazvao je i natpis unutar kapele kojim je kako neki smatraju, Kralj Aleksandar (unuk Nikole Petrovića) proglašava nasljednikom crnogorskog prijestola. Sporni natpis glasi:
Mi, Aleksandar I, Кralj Srba, Hrvata i Slovenaca, praunuk Кarađorđa Petrovića, vođe i početnika oslobođenja Srbije, unuk Кneza Aleksandra Кarađorđevića, i sin Petra I velikoga oslobodioca i ujedinitelja našega naroda, i Кnjeginje Zorke Petrović Njagoš, obnovismo ovaj sveti hram, koji je na Lovćenu blizu Cetinja podigao i za večnu kuću izabrao slavni naš predak Petar Petrović Njagoš, Vladika i gospodar Crne Gore, veliki rodoljub, pesnik slobode Crne Gore, poklonik, Heroju Topolskome Кarađorđu besmrtnome i apostol i pesnik jedinstva našega naroda, a koji bi 1916. godine razoren u ratu za oslobođenje i ujedinjenje. Neka je mir njegovom pepelu. Njagov sveti blagoslov, neka se izlije na naš dom i narod, kroz sve vekove. Amin. Na Lovćenu, 21. 9. 1925. godine
Nakon Drugog svjetskog rata crnogorski komunisti, koji su okupili veliki dio pristalica obnove državnosti Crne Gore, razmatrali su nekoliko načina na koji bi se riješilo ovo pitanje oko kojeg su u Crnoj Gori postojale podjele.
Na kraju se odlučilo da se sruši kapelu koju je izgradio Kralj Aleksandar i na vrhu Lovćena izgradi Njegošev mauzolej što je urađeno 1974. godine po ranijoj zamisli arhitekte Ivana Meštrovića.
Mitropolit Joanikije izjavio je da vjeruje da će na vrhu Lovćena ponovo biti izgrađena kapela umjesto mauzoleja koji tu stoji i danas jer bi se time ispunio Njegošev amanet.
“Vjerujem da će se to dogoditi zato što je povratak kapele na Lovćen ispunjenje Njegoševog amaneta da njegove kosti počinu u crkvi dug i obaveza cijele Crne Gore prema njenom najvećem geniju. Rušenje kapele je bio nalog sa vrha komunističkih vlasti koje su se u tom zločinu poistovjetile sa nekadašnjom austrougarskom okupacionom silom koja je srušila Njegoševu kapelu 1916. godine”, izjavio je mitropolit Joanikije.
Upitan o događanjima na Cetinju tokom njegovog ustoličenja, Joanikije je kazao:
“Rado pominjem one svečane trenutke kada smo duboko osjećali jedinstvo cijele pravoslavne Crne Gore koja je predvođena našim patrijarhom Porfirijem ustoličavala svog mitropolita. Tu svečanost nije moglo da pokvari ni paljenje guma, ni pravljenje haosa na Cetinju. Za taj haos nije krivo većinsko, tradicionalno i čestito Cetinje, nego pojedinci iz vrhuške bivšeg režima. I ovom prilikom kao i mnogo puta dosad pokazalo se da kroz Crkvu, njeno hristoliko zajedništvo živi Njegoševa Crna Gora i da je snaži blagoslov Svetog Petra Cetinjskog i Svetog Vasilija Ostroškog”, rekao je mitropolit crnogorsko-primorski za Novosti.