Posebno bolna točka u dugogodišnjoj povijesti pulskog brodogradilišta Uljanik je brod Berge Istra, slavni i zloglasni tanker od 314 metara koji je četiri godine nakon porinuća potonuo
Uz bocu šampanjca, najveći i tehnološki najsloženiji brod koji je SFRJ, u to vrijeme jedna od pet najvećih brodograđevnih sila na svijetu napravila, u more je 1972. godine ispratila kuma Jovanka Broz:
“Krstim te, Berge Istra”, rekla je tada. Četiri godine kasnije tanker je potonuo. Bila je to jedna od najgorih pomorskih nesreća te epohe koja je potpirila brojne spekulacije i teorije zavjere.
Berge Istra bio je brod u vlasništvu norveške brodarske tvrtke Sig. Bergesen d.y. i registriran u Liberiji.
Pripadao je klasi kombiniranih ili brodova za prijevoz nafte, sipkih tereta i rude s 227,550 kubičnih tona istisnine. Nosio je građevinski broj 296 u brodogradilištu Uljanik gdje je sagrađen te 1972.godine.
Berge Istra je bio najveći, a ujedno i prvi u seriji od četiri jednaka broda. Njegovi su blizanci ponijeli imena Berge Adria, Berge Brioni i Berge Vanga.
Na nedavnom održanom Pulskom festivalu prikazan je dokumentarac “Berge Istra” domaćih autora Zorana Angeleskog i Dražena Majića.
Film se bavi nastankom i izgradnjom najvećeg jugoslavenskog tankera, njegovim misterioznim iščeznućem kod Filipina, kao i sudbinom njegova broda blizanca, Berge Vange.
Temeljen na nikad prikazanim arhivskim snimcima od japanskog mora do londonskog Lloyd’sa, te na razgovorima sa svjedocima od Tenerifea do Norveške ovaj film pokušava dati i odgovor na pitanje kako se i zašto dogodilo da je gotovo novi, spektakularni orijaški tanker eksplodirao pokraj Filipina na Staru Godinu 1975.?
Naime, na Silvestrovo je brod nestao na putu iz Tubaraoa u Brazilu do Japana prevozivši željeznu rudu. Iznenada je izgubljen kontakt s tankerom u Tihom oceanu blizu otoka Mindanaa kraj Filipina.
Nakon tjedan dana, 7. siječnja 1976. brod je proglašen nestalim. Pokrenuta operacija potrage nije donijela nikakvih rezultata iako se tragalo uzduž i poprijeko po filipinskom akvatoriju.
Cijela Jugoslavija je bila u potpunom šoku, a mediji puni dramatičnih naslovnica, svašta se špekulirao…Život je izgubilo 30 članova posade. Preživjela su samo dvojica, Španjolci Imeldo Barreto Leon (41) i Epifanio Lopez (39), koje je na splavi pronašla japanska ribarica 20. siječnja 1976.
Na brodu je poginuo i električar Egidio Ševrlica, a njegov brat je u dokumentarcu “Berge Istra” svjedočio da je prvi glas kako s bratovim brodom nešto nije u redu dobio od novinara Glasa Istre, koji ga je zvao i zamolio za izjavu.
Potraga je obustavljena 16. siječnja, no tri dana kasnije japanski ribari u moru pronalaze splav za spašavanje s dvojicom izgladnjelih i žednih pomoraca s Berge Istre, spomenutim Imeldo Barreto Leoneom i Epifanio Lopezom . Obojica preživjelih i danas su živi.
Autori dokumentarca Angeleski i Majić u filmu ih intervjuiraju, a oni iznose svoja sjećanja na stravičnu tragediju. Na splavu su preživjeli 20 dana s oskudnim zalihama vode i hranom u granulama sve dok nisu ugledali japansku ribaricu.
No dok nisu pronađeni vjerovalo se da su brod zbog otkupnine oteli pirati. Nestanak broda vezivao se čak i uz “Đavolji trokut”. Tvrdilo se da je brod stradao od zaostale mine, zalutalog torpeda ili rakete.
Obojicu ih je spasilo to što su u trenutku eksplozije bili zauzeti poslom na provi broda. Začuli su prvi jaku, a portom dvije slabije eksplozije, koje su prelomile brod. Tanker je brzo počeo tonuti. Jedan od njih odmah se uhvatio za splav, drugi je pukim slučajem isplivao u blizini splavi pa ga je kolega povukao gore.
Najistaknutija teorija tvrdila je da su uzrok mogle biti eksplozije uzrokovane ostacima nafte u teretnom odjeljku koji je napunjen željeznom rudom.
Direktor Sig. Bergesena uporno je govorio da je brod stradao u erupciji podvodnog vulkana. Jugoslavijom se čak proširio glas da je norveški brodar brod namjerno potopio zbog osiguranja. No, ipak i norveški i hrvatski eksperti intervjuirani u dokumentarcu uvjerljivo pobijaju tu teoriju.
Glavni projektant broda Mladen Klasić odbacuje tvrdnje da je dizajn broda bio problem, i smatra kako je jedini razlog obje tragedije, i onoga na brodu Berge Vanga, varenja na palubi.
A oba španjolska svjedoka navode da se eksplozija dogodila dok je na palubi Berge Istre radio varilac.
Kapetan Berge Vange odbio je zapovijed da tijekom plovidbe rade varioci, no u brazilskoj se luci promijenio zapovjednik koji nije bio tako tvrda stava. Zbog toga je platio životom i on bi ostali na brodu.
24sata.hr