Kako je Tito opisao Prvi maj 1911. godine: Popovi su govorili da su socijalisti đavoli, da će svako ko izađe na proteste otići u pakao

U knjizi Titovog biografa Vladimira Dedijera zapisano je kako je bivši lider SFRJ govorio o prvim prvomajskim demonstracijama.

Josip Broz Tito dolazi u Zagreb u ožujku 1911. i zapošljava se u radionici majstora Knausa. Tu mu se pružila mogućnost da usavrši svoje znanje. U radionici su se popravljali automobili, bicikli i najraznovrsnije mašine. Tu je Josip Broz ostao neko vrijeme.

Te godine sudjeluje u prvomajskim demonstracijama i generalnom štrajku u Zagrebu.

Prvi maj 1911. u Zagrebu bio je proslavljen prilično masovno. Rad u radionicama bio je obustavljen, a prije početka demonstracija grupice radnika obilazile su sva poduzeća da vide jesu li svi radnici krenuli na proslavu praznika.

Poslije mitinga članovi sindikata su u grupama, među njima i Joža, obilazili razne krajeve Zagreba i održavali konferencije s radnicima i građanima.

“U to vrijeme vodili su, naročito popovi, bjesomučnu kampanju protiv socijalista i Prvog maja. U crkvama su popovi govorili da su socijalisti đavoli, da će svatko otići u pakao tko bude sudjelovao u prvomajskoj povorci. Ta propaganda imala je utjecaj čak i među radnicima, a naročito među radničkim ženama”, govorio je Josip Broz.

“Sjećam se ovog slučaja. Prolazili smo Ilicom u povorci. Pored mene je bio jedan moj stariji drug, oženjen. Dogodilo se da se tu, u Ilici, našla i njegova žena s djetetom i promatrala povorku. Kad smo mi naišli, dijete je odjednom povikalo: ‘Majko, majko, eno i našeg oca među đavolima!'” prisjetio se.

U ovom mjestu Tito je sahranio svojih dvoje djece. Tragedije koje su mu promjenile život

Zadirkivali ga što je Hrvat

Želeći se usavršiti u svome zanatu, i Joža Broz je krenuo u “fremt”. Radio je u Kamniku, zatim u Češkoj. Iz Češke je otišao za Njemačku, radio u Bavarskoj, u Münchenu, u Mannheimu u tvornici Benz, zatim u Ruru.

Ova putovanja bila su mu od velike koristi. Usavršio se u svome zanatu i naučio vrlo dobro češki i njemački. U listopadu 1912. iz Ruhra je krenuo za Beč. Zaposlenje je dobio u velikoj tvornici za izradu mostova Gridl. Uto je izbio Balkanski rat.

“Dobro se sjećam tih dana. Uzbuđenje je u Beču bilo veliko. Čitao sam neke male bečke novine koje su donosile opširne izvještaje s frontova na Balkanu. Naravno, većina bečkih listova hvalila je tursku vojsku i željela njenu pobjedu.

Nažalost, i među radnicima u ovoj tvornici, iako su većina njih bili socijaldemokrati, vladalo je, pod utjecajem tog tiska, slično raspoloženje. U ogromnoj radionici, u kojoj smo radili, mene su čak zadirkivali što sam Hrvat i što želim pobjedu Srbije i drugih balkanskih država”, govorio je Josip Broz.

“S vremena na vrijeme poneki bi radnik za vrijeme rada dobacio: ‘Krobot, Krobot!’ (pogrdni naziv za Hrvata). Meni su te uvredljive šale jednog dana dojadile, pa sam prišao jednom radniku koji je to vikao i rekao mu da već jednom s tim prestane. Ušutio je i više nije bilo takvih šala”, prisjetio se..

(Prema knjizi Vladimira Dedijera Josip Broz Tito – prilozi za biografiju, Zdravo, 1977.)

Index.hr