RUSKO gomilanje oružanih snaga uz granicu s Ukrajinom ostavilo je Kijev, ali i zapadne sile zatečenima i duboko zabrinutima. U isto vrijeme pokušavaju formulirati adekvatan odgovor i shvatiti što točno ruski predsjednik Vladimir Putin radi – priprema li pravu invaziju na Ukrajinu ili blefira kako bi sebi priskrbio bolju pregovaračku poziciju s Kijevom, Bruxellesom i Washingtonom.
U svakom slučaju, vijesti o manevrima ruske vojske sve su alarmantniji iz dana u dan – konstrukcija novih poljskih bolnica, premještanje tenkova i topništva, uključujući mobilne platforme za lansiranje projektila kratkog dometa Iskander. Samo u posljednja dva tjedna dvije ruske armije i tri zračno-desantne formacije poslane su na zapad Rusije, navodno radi vojnih vježbi.
Ukrajinske obavještajne službe također su za BBC potvrdile da je Rusija prebacila čak 16 taktičkih bataljuna, odnosno oko 14 tisuća vojnika, bliže granici. Rusija sada prema ukrajinskim procjenama ima ukupno oko 80 tisuća vojnika – 40 tisuća u Voronežu, pokrajini na granici s Ukrajinom kod Donbasa, odnosno odmetnutih pokrajina Luhansk i Donjeck koje su pod kontrolom ruskih separatista, uz još 40 tisuća na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Rusija na prepad okupirala i potom anektirala na temelju naširoko osporavanog referenduma 2014.
Ekspert: Putin je naredio mobilizaciju pola milijuna vojnika
“Ovaj se pokret ističe kao možda i najveći nenajavljeni pokret snaga od ruske invazije Krima”; komentirao je za The Guardian Thomas Bullock, analitičar obavještajne tvrtke Jane’s Information Group, dodajući da su tisuće ruskih vojnika pristigle u Voronež čak iz Sibira, kao i s granice s Estonijom.
Rusija je u međuvremenu poslala pojačanje i svojoj crnomorskoj floti koja sada sadrži čak 45 brodova, tako da ima gotovo sve komponente potrebne za invaziju – osim, možda, avijacije, čije premještanje zasad nije primijećeno, ali to ne znači da ne bi moglo uslijediti u slučaju napada.
A neovisni ruski vojni analitičar Pavel Felgenhauer tvrdi da je Putin naredio mobilizaciju više od 500 tisuća ruskih vojnika. Vrijedi ponoviti – više od pola milijuna ruskih vojnika smještenih od Pacifika do Baltika dobilo je naredbu za pokret i razmještaj uz granicu s Ukrajinom, prema ovom ekspertu.
“Ovo je demonstrativna mobilizacija. Rusija to ne taji, a ruske snage se kreću po danu, bez ikakvih mjera prikrivanja. Ruski dužnosnici otvoreno govore da se ruske snage pokreću. Čak je izdano i službeno priopćenje da je ruski nuklearni arsenal podignut na viši nivo spremnosti, a ruski mobilni interkontinentalni projektili (ICBM) izvučeni su iz spremišta na teren za moguće lansiranje na Ameriku i njene saveznike”, komentirao je Felgenhauer za Euronews.
Ekspert: Rusija šalje signal da će rat biti katastrofalan za Ukrajinu
Bez obzira na to radi li se o dosad najdramatičnijem slučaju ruskog zveckanja oružjem ili ne, Putinova poruka je jasna – ako želi, može nanijeti katastrofalan udarac zapadnom susjedu čiji je suverenitet 2014., u vrijeme aneksije Krima i početka rata na istoku Ukrajine, otvoreno dovodio u pitanje.
A demonstracija vojne moći išla je u paru s ozbiljnim prijetnjama iz Kremlja. Zamjenik predstojnika Ureda ruskog predsjednika Dmitrij Kozak tako je prošlog tjedna izjavio da bi “početak vojne akcije” od strane Kijeva “bio početak kraja Ukrajine” kao države, iako nema naznaka da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij misli pokrenuti ofenzivu na teritorij koji drže ruski separatisti, uz aktivnu podršku Moskve.
“Moje mišljenje je da ruska strana šalje signal da će sljedeći rat s Ukrajinom biti mnogo veći… i da će rezultirati mnogo većim porazom ukrajinskih snaga. Takva je barem poza koju zauzimaju”, komentirao je za The Guardian Michael Kofman, viši istraživač u američkoj istraživačkoj organizaciji Center for Naval Analysis.
Ukrajinska vojska, koja je 2014. imala velike gubitke u borbi s ruskim separatistima – uz koje se, očito, borila regularna ruska vojska sa svojim teškim naoružanjem, iako Rusija to poriče – otada je znatno ulagala u unaprjeđenje svojih oružanih snaga i provela “veliki remont”, kako je to opisao jedan ukrajinski diplomat.
U sedam godina tog rata, koji je počeo nakon prozapadne revolucije i svrgavanja proruskog predsjednika u Kijevu, poginulo je više od 13.000 ljudi, od čega 4500 ukrajinskih vojnika, a oko 1.5 milijuna je raseljeno. No i Rusija je za to vrijeme znatno modernizirala i ojačala svoju vojsku, a imala je i nezanemarivog iskustva na ratištu u Siriji, kao i u samoj Ukrajini.
Ekspert: Ukrajinska vojska je poboljšana, ali teško bi izdržala više od nekoliko tjedana protiv Rusije
“Rekao bih da smo mi učinili najbolje što smo mogli, ili barem prilično dobro, s obzirom na sredstva i ograničenja koja smo imali”, smatra ukrajinski vojni analitičar Mikola Bjeliškov ističući značajna “kvantitativna poboljšanja” ukrajinske vojske u pogledu količine vojnika, artiljerije, protuzračnih sustava i operativnih borbenih aviona.
Osim što je nabavila ograničenu količinu novih vojnih dronova i opreme za sigurnu komunikaciju te modernijih tenkova, Ukrajina sada “mnogo bolje održava svoju sovjetsku (vojnu) ostavštinu nego prije”, dodao je Bjeliškov za The Guardian.
Nasuprot tome, ukrajinske snage uglavnom nisu bile spremne za ratovanje na početku rata u Donbasu 2014., posebno njene zračne snage i topništvo. Bataljuni dobrovoljaca, od kojih su neki imali veze s ekstremno-desnim strankama, popunjavali su rupe na fronti.
“Vojska je bila u raspadu. Još nekoliko godina toga i vojska više ne bi postojala”, zaključio je Bjeliškov.
Ukrajina je otada povećala svoj vojni budžet s 1.9 na više od 4.7 milijardi dolara i ustrojila novih 38 linijskih i topničkih brigada. Posebno je ulagala u topništvo, budući da je u bitkama 2014. i 2015. Rusija na bojnom polju dominirala svojim dalekometnim projektilima koji su nanijeli i do 80% gubitaka ukrajinskim snagama.
Ipak, Rusija i dalje ima daleko veću i napredniju vojsku, a u slučaju opće invazije vjerojatno bi koristila znatno drukčiju i agresivniju taktiku nego u “hibridnoj invaziji” 2014. Ova bi ofenziva vjerojatno uključivala zračne napade, padobrance i specijalce, kao i elektroničko ratovanje. Uza sve to, Bjeliškov procjenjuje da bi Ukrajina mogla izdržati samo nekoliko tjedana. Ipak, u najgorem slučaju, ukrajinska vojska mogla bi prijeći na urbano i gerilsko ratovanje, čime bi produljila i otežala rusku invaziju.
Rusija ima 4 puta više vojnika od Ukrajine, 5 puta više tenkova, 18 puta više aviona…
“Ruska vojska je u mnogo drukčijoj poziciji nego je bila 2014-2015”, ocijenio je Kofman, ističući “golemu razinu modernizacije”, obuke, bojnog iskustva i novi razmještaj taktičkih formacija uz ukrajinsku granicu, kao i veći logistički kapacitet. Po njegovom mišljenju, Rusija bi pokušala realizirati “kratku i oštru” ofenzivu i tako izbjeći dugi i iscrpljujući rat za teritorij u kojem bi Ukrajina mogla mobilizirati i rezervne snage.
Rusija prema rang-ljestvici specijalizirane vojne stranice Global Firepower ima čak milijun aktivnih pripadnika regularnih oružanih snaga uz još dva milijuna rezervista, ali i pola milijuna pripadnika paravojnih snaga. Ukrajina pak ima 255 tisuća aktivnih vojnika i 900 tisuća rezervista, uz 90 tisuća pripadnika paravojnih snaga.
Rusija ima 13 tisuća tenkova – zanimljivo, to je dvostruko više od 6100 američkih. Ukrajina ih ima samo 2430. Rusija ima ukupno 27.100 oklopnih vozila, a Ukrajina 11.435. Dok Rusija ima 6540 komada samovozne artiljerije i 3860 mobilnih bacača raketa, Ukrajina ima samo 785 prvih i 550 potonjih.
Dok Rusija ima čak 603 ratna broda, od čega jedan nosač aviona, Ukrajina ima samo 25 brodova – manje od ruske crnomorske flote. A ruska nadmoć posebno je izražena u zraku, s 4144 letjelice, od čega 789 borbenih lovaca i 1540 helikoptera, prema samo 285 ukrajinskih vojnih letjelica, od čega 42 borbena lovca i 111 helikoptera.
I dok je njen vojni proračun (42 milijarde dolara) i dalje daleko manji od američkog (740.5 milijardi), svejedno je gotovo 10 puta veći od ukrajinskog. Rusija je na rang-ljestvici Global Firepowera druga najjača sila u svijetu, a Ukrajina tek 25. Stoga je jasno da će u slučaju velike ruske ofenzive na Ukrajinu ključni faktor biti pomoć NATO saveza – ili njen izostanak.
preuzeto sa Index.hr