Vijest o dobijanju kandidatskog statusa za BiH nisam primio ni sa radošću, ni sa tugom, već sa osjećajem letargije, na šta liči i sam proces eurointegracija. To što se dogodilo politička je odluka koja nema veze ni sa ‘standardima’, niti sa ‘evropskim vrijednostima’, rekao je u razgovoru za srbijansku redakciju ruskog Sputnjika predsjednik RS Milorad Dodik.
Kada je prošlog juna Ukrajina dobila status kandidata za članstvo u EU, postalo je degutantno da taj isti status ne dobije i BiH, kaže Dodik i dodaje da se radi o zakašnjeloj grižnji savjesti Brisela.
Međutim, Dodik smatra da grižnja savjesti nije jedini razlog što je BiH u ovom trenutku dobila status kandidata.
Da se radi o političkoj odluci, a ne o tome da je BiH ispunila tražene standarde i uslove, govori i činjenica da je ona još uvijek međunarodni protektorat – rekao je Dodik i dodao:
Prvi put se dešava da zemlja koja je pod protektoratom dobije neki status – postoji lažni visoki predstavnik, postoje sudije Ustavnog suda koji su stranci – sve to ostaje i Evropa se ne obazire na svoja ranija obećanja da će ta pitanja biti rješena prije kandidatskog statusa. Kada su predlagali 14 prioriteta, u njima stoji da BiH mora da bude suverena, da sama mora da odlučuje. I sve je to izgubljeno. Dakle, isključivo je pitanje politike, a ne standarda – kategoričan je Dodik.
Takođe, kako kaže, proces dobijanja kandidatskog statusa liči mu na reakciju na odnose između Rusije i EU, odnosno Zapada.
Oni nastoje da čitav Balkan pridobiju na svoju stranu, ali to svakako neće promijeniti ništa. Mi ćemo i dalje ostati u dobrim odnosima sa Ruskom Federacijom. I sa svim drugim zemljama naravno. I sa EU. Vidjećemo na koji će način oni tretirati pristup tome – kaže Dodik.
Rekao je i da posljednjih godina razmišlja o tome koliko je proces eurointegracija uopšte potreban Bosni i Hercegovini.
Učlanjenje u EU, prema njegovim riječima, znači gubitak suvereniteta, koji država predaje Briselu. Eurobirokrate su to uvijale u oblandu priče o evropskim standardima i vrijednostima, a toga više nema.
Dobijanje kandidatskog statusa za BiH Dodik više posmatra kao nešto što činovnicima u Briselu služi da se hvale da su nešto uradili, a, kako ističe, nisu uradili ništa.
Posljednjih godina sve više razmišljam da li je proces pridruživanja Evropskoj uniji za nas, kaže Dodik:
Djeluje da je to neizbježno, ali to je zato što je Evropa napravila svojevrstan sistem okupacije za zemlje koje su na europutu, tako da najčešće sistemom kažnjavanja pokušavaju da dobiju saglasnost za neko kretanje. Dokle će to ići, dokle će to ljudi trpjeti, da li će se Evropa zadržati… Uglavnom, jedan moj prijatelj koga veoma cijenim i koji je dugo u politici, kaže da, dok mi dođemo do EU, ona će se raspasti. Tako da je i to varijanta, vidjećemo šta će biti.
O formiranju vlasti u BiH Osmorke, HDZ-a i SNSD-a, Dodik navodi da će, za razliku od dosadašnjih praksi, državne institucije vlasti biti formirane već u prvoj polovini januara iduće godine.
Do Nove godine će otpočeti procedura, ali imajući u vidu proceduralne stvari, protokole, zakazivanja i ostalo, u prvoj polovini januara i formalno će biti izabran Savjet ministara – kaže Dodik.
U razgovoru za Sputnjik Dodik je istakao da je “Ministarstvo sigurnosti od posebnog značaj za RS”
Mi imamo politiku vezanu za migrante koja ne korespondira ni sa evropskom politikom u značajnom obimu, niti korespondira sa politikom u drugom dijelu BiH. Mi ne želimo da vidimo migrante stacionirane na našim prostorima. I ministarstvo sigurnosti imaće određenu ulogu u svemu tome. Mislim da je to važno – rekao je Dodik.
Četvrto ministarstvo koje je dogovorom pripalo RS-u je Ministarstvo ljudskih prava i izbeglica.
Tu ima dosta programa pomoći izbegličkoj populaciji ili onima koji se vraćaju putem izgradnje stambenih i drugih objekata. Mada realno, nema više potrebe za takvim ministarstvom koje se bavi izbjeglicama jer je to tema koja se pojavljuje samo u administrativno-birokratskim formama, ali tu nema pitanja koja se u okviru redovnih ministarstava ne mogu riješiti. Dakle, ta četiri ministarstva – ističe Dodik.
Što se formiranja institucija BiH, Dodik kaže da se ne radi o koaliciji, već o partnerstvu stranaka koje su na izborima u entitetima dobile demokratski legitimitet.
Stoga je i napravljeno logično partnerstvo – sa strankama iz Federacije koje su osvojile najveći broj glasova -kazao je Dodik.
Sputnjik napominje da pored same brzine kojom je dogovor postignut, upada u oči i činjenica da su učesnici sastanka pažnju obratili na ono što ih spaja, a ne na ona pitanja (kao što je članstvo u NATO) u kojima se sukobljavaju.
Mi diskutujemo o tome, ali to nije dio dokumenta koji smo potpisali. Ne preferira se NATO ni u kom pogledu. U svakom slučaju, naše osnovne, bazične politike ostaju iste. NATO neće imati našu podršku za članstvo BiH. Vidim da neki kažu da je to prihvaćeno. Nije tačno – kaže Dodik i ističe da je ranije prihvaćen Program reformi u kome se prvi put napominje da to ne prejudicira članstvo u Alijansi.
Druga stvar, više nema komisije za integracije sa NATO-om, koja je bila do skoro, nego ima komisija za saradnju sa NATO-om. Prema tome, sve je to promijenjeno. Oni koji govore o tome, najbolje ih demantuju funkcioneri NATO koji kažu da svaka odluka o integracijama mora da bude usvojena na nivou BiH. Znači, ništa nije odlučeno. Mi to nećemo, mi pratimo Srbiju. I vjerujem da je, kako se stvari odvijaju, sve manje mogućnosti da mi budemo dio tog saveza – ističe Dodik.
Sada, kada je dogovor sa partnerima iz Federacije napravljen, Dodik kaže da očekuje “da budu odblokirani i svi razvojni projekti u RS, koji su zahvaljujući stavu SDA, bili zaustavljen”.
Vrijeme je izgubljeno, rekao je Dodik, ali ako ne bude saglasnosti za izvođenje projekata u RS, neće biti ni saglasnosti za izvođenje projekata u Federaciji.