Predsjednica Radničke fronte Katarina Peović komentarisala je nedavni potez Elona Muska u kojem je salutirao nacistički pozdrav na inauguraciji Donalda Trumpa. Njegov gest uporedila je sa teorijom talijanskog fašističkog diktatora Benita Musolinija o korporativizmu.
Benito Mussolini je još davno rekao da bi se fašizam ispravnije trebao zvati korporativizam jer spaja državu i korporativnu moć. A podizanje ruke je upravo uveo Mussolini, kopirajući pozdrave Rimskih legionara, što su kasnije prihvatili nacisti kao i ostali fašistički kolaboracionisti.
Danas, kada na inauguraciji iza Donalda Trumpa, predsjednika ekonomski jedne od najmoćnijih država svijeta, stoje trojica najbogatijih ljudi – Elon Musk, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg – mnogima postaje jasnije kako izgleda korporativizam. Vladavina elita, bogataša koji kontroliraju i vode državu, na način na koji odgovara njihovim interesima.
Elon Musk je dobio izravne ovlasti da u Trumpovoj administraciji „reže” administraciju u korist kapitala. Musk će voditi agenciju DOGE (Department of Government Efficiency). Ramaswamy, dojučerašnji suradnik u agenciji, njihovu zadaću je opisao kao “masovnu deportaciju federalnih birokrata iz Washingtona”. Cilj je sve deregulirati, riješiti se zakonski propisanih procedura i mehanizama koji služe ostvarenju ili zaštiti prava društvene većine, a kapitalu predstavljaju trošak i smanjuju profit.
Inače, kratica za naziv agencije (doge) na talijanskom znači dužd i istoznačnica je izrazu duce kojeg je nosio fašist Benito Mussolini. Simbolika je primjerena.
Moćnici koji svoj autoritet stječu bogatstvom, a ne demokratskim putem, vode svijet u novu fazu kapitalizma u kojemu otvoreno zastupaju svoje interese. To više nisu niti „elite iz sjene”.
Gledajući sve što se događa s one strane bare, danas je jasnije nego ikad – tko ne ne želi govoriti o kapitalizmu, treba šutjeti i o fašizmu. A da bismo pobijedili fašizam, prvo moramo zgaziti – kapitalizam, napisala je.
Ideje Musolinija
Benito Mussolini je razvijao ideje o “korporativnom fašizmu” kao temelju svog političkog sistema. Prema Mussolinijevoj teoriji, korporativizam je trebao biti način organizacije ekonomije u kojem bi radnici i poslodavci bili povezani u korporacijama (koje su bile politički organizovane grupacije) pod nadzorom države, sa ciljem smanjenja sukoba između rada i kapitala.
Mussolini je verovao da bi ovakav sistem mogao da obezbedi stabilnost i efikasnost u društvu, čime bi se eliminisali sukobi koji proizlaze iz klasnih borbi.
Osnovne karakteristike Mussolinijevog korporativnog fašizma uključivale su:
- Društvena harmonija – Umesto klasičnog klasnog sukoba, Mussolini je želeo da radnici i poslodavci zajedno sarađuju kroz korporacije, sa ciljem zajedničkog interesa, a sve pod kontrolom države.
- Kontrola države – Država je bila ključni faktor u organizovanju i nadgledanju ekonomskih aktivnosti, jer je Mussolini smatrao da je centralizovana kontrola nužna za stabilnost društva i privrede.
Mussolini je verovao da bi korporativni sistem mogao da stvori skladnu društvenu strukturu, u kojoj bi svi društveni segmenti radili zajedno u interesu države.
Nakon inauguracije Donalda Trumpa i Muskovog poteza stigla su brojna upozorenja da se svijet nalazi na prekretnici i da je ogromna koncetracija moći u rukama milijardera i vlasnika velikih korporacija koji stoje uz Trumpa, opasnost zua budužnost demokratije.