Dok bukti carinski rat između Kine i SAD-a a ove mjere prijete urušavanjem najveće bilateralne trgovinske razmjene na svijetu, Peking zaoštrava retoriku, i to referencama na rat.
Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning objavila je na društvenim mrežama video Mao Zedonga, bivšeg vođe Komunističke partije, iz vremena Korejskog rata. U snimci Mao poručuje:
“Bez obzira na to koliko dugo ovaj rat potraje, mi nikada nećemo popustiti.”
Mao Ning je uz video poručila: “Mi smo Kinezi. Nećemo se povući.”
We are Chinese. We are not afraid of provocations. We don’t back down.
— Mao Ning 毛宁 (@SpoxCHN_MaoNing) April 10, 2025pic.twitter.com/vPgifasYmI
Objava dolazi samo nekoliko sati nakon što su na snagu stupile nove kineske carine od 84 posto na američku robu, kao i američke carine od 125 posto na kineski izvoz u SAD. Obje mjere već su uzrokovale potrese na tržištima, a analitičari upozoravaju da bi razmjena između dviju supersila mogla biti de facto zaustavljena.
Nema ni traga pregovorima
Unatoč sve jačoj retorici i eskalaciji ekonomskog sukoba, nema nikakvih službenih naznaka o mogućim pregovorima između Pekinga i Washingtona. Diplomatski kanali zasad šute.
“Ako se kineski izvoz ne može plasirati u SAD, morat će preplaviti druga tržišta – a to stvara golemu diplomatsku i geopolitičku glavobolju za kinesko vodstvo”, rekao je ranije David Rennie iz Economista, upozorivši da bi države Europe, Latinske Amerike i Globalnog juga uskoro mogle biti sljedeće na udaru posljedica trgovinskog rata.
Kineske vlasti, sudeći prema posljednjim porukama, poručuju da su spremne izdržati.
Tko je bio Mao?
Mao Zedong (1893.-1976.) bio je osnivač i dugogodišnji vođa Narodne Republike Kine te predsjednik Komunističke partije Kine. Pobiejdio je okupatore u Drugom svjetsdkom ratu i nacionaliste pod vodstvom Čang Kaj Šeka u građanskom ratu koji se nastavio do 1949. godine.
Nakon rata pokrenuo je niz reformi koje su izvukle zemlju iz siromaštva ali je njegov “Veliki skok naprijed” naširoko kritiziran na zapadu kao neuspio ekonomski poduhvat.
Siočen sa izazovima opstanka socijalizma i sve veće birokratizaciej sistema koji se na kraju i vratio natrag u kapitalizam. Maovi radovi na ovu temu smatraju se njegovim najvećim doprinosom socijslističkoj misli i danas se uzimaju kao nesporono i tačno detektovanje problema koji je doveo kasnije do pada komunizma.
Kako bi to spriječio Mao je pokrenuo “Kulturnu revoluciju” s namjerom da zbaci ostatke starog sistema iz rukovodstva države i partije. Ipak ova revolucija dovela je do niza zločina i neopravdanih progona a masovni pokret oteo se kontroli njegovih inspiratora zbog čega je Kina priznala pogreške iz tog perioda.
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas