Foto:Printscreen
Talibanski “vršilac dužnosti” ministra rudarstva i nafte, Shahabuddin Delawar, u četvrtak je potpisao ugovor s kineskom kompanijom Xinjiang Central Asia Petroleum and Gas Co. (CAPEIC) o eksploataciji naftnog polja Amu Darya u sjevernom Afganistanu.
Delawar je na ceremoniji potpisivanja rekao da će projekt CPEIC-a za vađenje nafte iz regije od 4.500 kvadratnih kilometara koja je obuhvaćena ugovorom otvoriti 3.000 radnih mjesta za Afganistance. Delawar je rekao da je kineska kompanija pristala prerađivati naftu u Afganistanu umjesto da je šalje u inostranstvo radi rafinacije.
Talibanski režim bi trebao primati 20 posto prihoda od projekta na samom početku, s povećanjem do 75 posto u neodređenom trenutku u budućnosti.
Talibanski zamjenik premijera Mullah Baradar rekao je u četvrtak da druga, neimenovana kineska kompanija vadi naftu iz polja Amu Darya otkako je talibanska hunta preuzela vlast u augustu 2021 .
„Ugovor o nafti Amu Darya važan je projekt između Kine i Afganistana“, izjavio je kineski ambasador u Afganistanu Wang Yu na konferenciji za novinare u četvrtak.
Prije povlačenja američkih snaga iz Afganistana kinesko državno preduzeće pod nazivom China National Petroleum Corp. (CNPC) imalo je ugovor s izabranom vladom Afganistana koju podržavaju Sjedinjene Države za vađenje nafte iz Amu Darye . Kada je CNPC potpisao ugovor sa Kabulom 2012. godine, procijenjeno je da basen Amu Darya sadrži 87 miliona barela sirove nafte.
Xinjiang Central Asia Petroleum and Gas Co. je osnovan 2000. godine kao izdanak restrukturiranog CNPC-a.
Mula Baradar je također najavio da kineska državna kompanija pregovara s talibanima o preuzimanju rada rudnika bakra u avganistanskoj provinciji Logar. Ovo je vjerovatno bila referenca na Mes Ayank , za koje se vjeruje da je drugo najveće nalazište bakra na svijetu.
Kineske državne kompanije Jiangxi Copper and Metallurgical Corporation of China (MCC) potpisale su 2007. godine s vladom bivšeg avganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija ugovor vrijedan 2,8 milijardi dolara o radu ležišta Mes Ayank na 30 godina. Konzorcij koji su formirale ove kompanije tražio je reviziju ugovora nakon što su talibani preuzeli vlast.
Kina je gladna afganistanskog bakra, ali je naišla na poteškoće u razvoju Mes Ayanka, u rasponu od nestašice uglja za ogromnu elektranu potrebnu za projekat do sigurnosnih problema koje su izazvali pobunjenici – uključujući same talibane, prije preuzimanja – i nezgodno prisustvo drevni budistički hram.