KINA nije financirala nijedan novi projekt u Rusiji, Šri Lanki i Egiptu kroz svoju globalnu inicijativu Belt and Road Initiative (BRI) u prvoj polovini ove godine. To je pridonijelo kontinuiranom smanjenju novca koji se ulaže kroz taj projekt, piše Bloomberg.
U prvih šest mjeseci ostvarene su 28.4 milijarde dolara kroz financiranja i ulaganja globalno u toj inicijativi, što je pad u odnosu na 29.4 milijarde dolara u istom razdoblju prošle godine, prema studiji Green Finance & Development Centera, podružnice Sveučilišta Fudan u Šangaju.
Projekt je počeo gubiti na snazi 2017. nakon što je Kina ojačala kontrolu kapitala kako bi zaustavila pad vlastite valute i sve veći broj inozemnih projekata zapao je u probleme. Pandemija je pogoršala te probleme, a zemlje u Aziji i Africi posebno se bore s otplatom zajmova ili neplaćanjem.
Oko 11.8 milijardi dolara kineske inicijative Belt and Road u prvoj polovini godine otišlo je na ulaganja, a 16.5 milijardi dolara otišlo je na građevinske ugovore djelomično financirane kineskim zajmovima. Time je ukupan financijski angažman Kine od pokretanja inicijative 2013. porastao na 931 milijardu dolara, navodi se u izvješću.
Energija i promet i dalje su u kineskom fokusu kad je riječ o infrastrukturi i zauzimaju 73 posto ukupne potrošnje u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na 63% prije godinu dana. Najveći dio sredstava (oko trećine) otišao je na Bliski istok.
Saudijska Arabija bila je najveći pojedinačni primatelj investicija, s oko 5.5 milijardi dolara sredstava, dok je Irak dobio oko 1.5 milijardi dolara za izgradnju. I u Filipinima i u Srbiji Kina je ostvarila značajna ulaganja u nove građevinske projekte.
Rusija je ostala drugi najvažniji partner za potrošnju u energetskom sektoru između 2013. i 2022. iako ondje nisu ostvarena nova ulaganja u razdoblju od siječnja do lipnja. Na prvom mjestu je Pakistan, a nakon Rusije slijede Irak i Saudijska Arabija.
Nijedan energetski projekt koji se temelji na ugljenu nije financiran u prvoj polovini ove godine.
Predsjednik Xi Jinping najavio je u rujnu prošle godine da Kina planira prestati graditi nove elektrane na ugljen u drugim zemljama, godinu dana nakon što je obećao Kinu učiniti ugljično neutralnom do 2060.
Kineski izvoz u Rusiju opada
Kina nije ušla na rusko tržište u mjeri u kojoj su se mnogi predviđali. Prema podacima kineske Opće carinske uprave, kineski izvoz u Rusiju pao je za više od 50 posto od početka godine do travnja. Strmoglavio se s 8,1 na 3,8 milijardi dolara.
Uzimajući u obzir da Kina izvozi sedam puta više u Sjedinjene Države nego u Rusiju, čini se da su čak i kineske tvrtke više zabrinute zbog sukoba s američkim sankcijama nego zbog gubitka marginalnih pozicija na ruskom tržištu, što odražava slabu gospodarsku vezu Rusije s njezinim globalnim trgovinskim partnerima.