Demokrata Joe Biden, kako pokazuju istraživanja samo nekoliko dana pred izbore 3. novembra, ima prednost od oko sedam odsto na nivou SAD u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa.
Ankete nisu siguran pokazatelj ishoda izbora, budući da pobjednika ne odlučuju glasovi birača, već elektora. A u svim državama, osim dvije, važi princip da onaj kandidat koji osvoji više glasova birača – dobija glasove svih elektora, a ne proporcionano osvojenom broju glasova. Kandidatu je potrebno da osvoji 270 od 538 elektorskih glasova da bi pobijedio.
Većina je već opredjeljena za demokratskog ili republikanskog kandidata, ali postoji nekoliko država koje su i dalje neopredjeljene i mogle bi da odluče izbore.
Biden vodi sa malom razlikom u tim državama, negdje je ta prednost manja od četiri odsto, što je u okviru margine greške u istraživanjima javnog mnijenja.
Predsjednik Trump se nada da može da ponovi scenario iz 2016. kada je osvojio elektorske glasove u nekoliko ključnih država poput Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina i tako dobio izbore sa malom razlikom.
Aktuelni predsjednik i dalje ne stoji loše u tim državama koliko mu je loš rejting nacionalno, kaže Robert Griffin, iz organizacije Demokratski fond za istraživanje birača. “Pitanje je samo da li će se nacionalno raspoloženje preliti i na te države Srednjeg zapada, koje stvarno mogu da naprave razliku”.
Trump mora da dobije Pennsylvaniju i Floridu, uz države koje su već opredjeljene za republikance, da bi dobio izbore, kaže republikanska strateškinja Amanda Iovino.
Da li će Trump dobiti drugi mandat zavisi od toga kako birači vide njegov učinak u nekoliko ključnih oblasti.
Pandemija
Biden želi da izbori budu referendum o tome kako je predsjednik upravljao krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a njegov odnos prema tome ocjenjuje kao “bezobziran”.
Trump tvrdi da Amerika izlazi iz pandemije i ističe da je testiranje bolje i da umire manje ljudi. Istovremeno, optužuje demokrate da žele da uvedu restrikcije i opstruišu ekonomski oporavak zemlje.
“Ovo su izbori između Trumpovog buma i Bidenovog zatvaranja“, rekao je predsjednik u Arizoni.
Trump je obećao vakcinu protiv koronavirusa prije izbora, ali se to neće desiti, pa je priču okrenuo na to da ljudi ne treba da se plaše virusa i da postoje terapije koje će “uskoro biti besplatne”.
Biden je objavio svoj plan za upravljanje pandemijom, koji uključuje obavezu nošenja maski u cijelim SAD i praćenje kontakata zaraženih.
“Ne dajem lažna obećanja da ću zaustaviti pandemiju pritiskom na dugme. Ali mogu da vam obećam ovo: od prvog dana ćemo raditi ispravne stvari”, rekao je pristalicama u Delawareu.
U SAD je koroanvirusom zaraženo više od devet miliona ljudi, a umrlo je 229 hiljada. Većina Amerikanaca, kako pokazuju istraživanja, ne podržava to kako je Trump upravljao krizom i u tom domenu više vjeruju Bidenu.
Ekonomija
Trump je u kampanji obećao da će zemlju vratiti na ekonomski nivo od prije pandemije.
Ističe podatke Sekretarijata za trgovinu koji pokazuju rast BDP-a od 33,1 odsto u periodu od jula do septembra.
Biden, međutim, odbacuje taj broj i ocjenjuje da nije ni blizu dovoljnog da zemlju izvuče iz krize.
U avgustu je Trumpova kampanja objavila listu prioriteta za njegov drugi mandat, a među njima su dodatne poreske olakšice, otvaranja 10 miliona radnih mjesta i osnivanje milion malih preduzeća.
Bidenov program se bazira na domaćoj proizvodnji i čistoj energiji. Cilja na stvaranje pet miliona novih radnih mjesta i ulaganje 300 miliona dolara u istraživanje i razvoj američkih kompanija. Predlaže i povećanje poreza za bogate, odnosno ukidanje Trumpovih poreskih olakšica, kao i povećanje minimalca.
Trump je Bidenov plan nazvao “socijalističkom agendom” koja će uništiti srednju klasu.
Pokret za rasnu jednakost
Filadelfija je ove nedelje bila centar građanskih protesta i nereda pošto je, tokom policijske akcije, ubijen Afroamerikanac Walter Wallace. Njegova porodica tvrdi da je imao mentalnih problema, a stradao je tokom policijske intervencije kada je policajac pucao u njega pošto je mahao nožem koji nije htio da ispusti.
Odmah poslije su izbili protesti koji su u prvi plan ponovo stavili rasnu nejednakost i sistemski rasizam.
Predsjednik Trump je na to odgovorio dobro poznatom tezom o “redu i zakonu”, usmjerenu na glasače iz predgrađa koje brine nasilje u gradovima.
“Opet se dešava isto. U gradu Philadelphiji koji vode demokrate, u državi koju vode demokrate”, kazao je Trump uz opasku da Biden ne želi da osudi nasilje.
Biden je, zajedno sa porodicom ubijenog crnca, pozvao na prekid nasilja. Demokrata je u saopštenjima poslije svakog sličnog incidenta pozivao na prekid nasilja i pljački, ali je podržavao pravo na mirne proteste. Takođe je obećao da će se baviti problemom policijskog nasilja ako pobijedi.
Finiš kampanje
Više od 82 miliona Amerikanaca je već glasalo na ovim izborima.
U posljednjim danima kampanje, Bidenov tim je objavio slogan “nada iznad straha, jedinstvo iznad podjela” i izbore definiše kao “priliku da se napusti mračna i bijesna politika vođena protekle četiri godine”.
Trumpova kampanja je lansirala reklamu sa sloganom da će “predsjednik Trump primjenjivati zakone” koji počinje scenama haosa koje nagledaju Biden i njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris.
Republikanski strateg Whit Ayres kaže da je Trumpov završni argument da će “Biden i demokrate uništiti Amerikancima život”, dok je Biden na liniji onoga gdje je i počeo kampanju – da je vrijeme za novi početak i jedinstvo.
Obojica kandidata će kampanje završiti u neopredjeljenim državama pred izbore 3. novembra.
Ba.voanews.com