KAD JE Novi Zeland prošlog tjedna proglasio lockdown zbog jednog slučaja delta soja, kritičari su se odmah počeli izrugivali pristupu te zemlje nesklone riziku.
Britanski mediji nisu se suzdržavali. Times je nazvao Novi Zeland “tajanstvenom socijalističkom pustinjačkom nacijom”, u kojoj javnost “čami u covid-zatvoru”, dok je The Telegraph napisao da se ta nekoć otvorena zemlja pretvorila u “izoliranu distopiju”.
Podjela svijeta u odnosu prema pandemiji
Reakcija na novozelandski pristup govori o podjeli prema tome kako se zemlje diljem svijeta nose s covidom-19. Više od 18 mjeseci od početka pandemije neke su zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Dansku, prihvatile da možda nikada neće iskorijeniti virus, pa umjesto toga uče živjeti s njim, piše CNN.
Nasuprot tome, Novi Zeland jedna je od rijetkih zemalja koje su još uvijek posvećene suzbijanju covida-19. Nekoliko sati nakon što je potvrdila prvi slučaj delta soja u zemlji, novozelandska premijerka Jacinda Ardern naredila je zatvaranje cijele nacije, uz široku podršku u cijelom političkom spektru. Deset dana kasnije epidemija se proširila na 347 slučajeva, s jednom osobom na intenzivnoj njezi. “Tvrđava Novi Zeland” – zemlja s možda i najstrožim graničnim pravilima na svijetu – ipak je probijena.
Premijerka ne odustaje od “zero covid” strategije
To je pokrenulo pitanja o tome ima li i dalje smisla pokušavati iskorijeniti prijenos virusa u zajednici, poznat kao nulta strategija prema covidu-19 (eng. zero covid), u svijetu prepunom visoko zarazne delta varijante. Zasad se Ardern čvrsto drži te strategije, čak i dok se susjedna Australija udaljava od tog pristupa. Čini se da je javnost zasad na njenoj strani, iako to znači biti “pustinjačka nacija”.
No, novozelandski ministar za borbu protiv covida-19 naznačio je da taj pristup možda neće trajati vječno. Veliko pitanje za Novi Zeland je kako bi mogla izgledati njegova nova strategija. Do dolaska delta soja stroga granična pravila Novog Zelanda štitila su ga od problema viđenih u većini drugih zemalja. Tijekom većeg dijela pandemija Novi Zeland je uglavnom funkcionirao normalno. Sportske manifestacije, glazbeni festivali, javna okupljanja i izlasci u restorane bili su dostupni kao i prije pandemije. Dosad je Novi Zeland zabilježio nešto više od 3000 zaraženih i 26 smrtnih slučajeva.
I relativni malen broj smrti ima svoju cijenu
No, relativno malen broj smrtnih slučajeva imao je svoju cijenu. Procjenjuje se da milijun Novozelanđana živi u inozemstvu, od toga gotovo 600.000 u Australiji, a mnogi od pet milijuna stanovnika Novog Zelanda vjerojatno imaju barem jednog prijatelja ili rođaka u inozemstvu. Neki nisu vidjeli svoje najmilije više od godinu dana.
U ožujku 2020. godine Novi Zeland zatvorio je svoje granice za gotovo sve strance, a kasnije je zahtijevao od gotovo svih posjetitelja da provedu dva tjedna u izolacijskoj jedinici – o svom trošku. Prostori su ograničeni na otprilike 4000 soba u 14 dana, a nešto više od 167.000 ljudi prošlo je kroz izolacijske objekte od ožujka 2020. godine.
Podignute barijere imale su i drugu veliku žrtvu – turizam. Dolasci inozemnih posjetitelja smanjeni su za više od 98% u siječnju 2021. u odnosu na godinu prije.
Istraživanje: 84 posto Novozelanđana podržalo prošlotjedni lockdown
Unatoč tome, čini se da se Novom Zelandu ne žuri ponovno spojiti sa svijetom. Postoji čak i mentalitet “mi-protiv-njih” među nekim korisnicima društvenih mreža, koji kritiziraju Novozelanđane što se očajnički pokušavaju vratiti kući, zato što se nisu vratili na vrijeme. Mnogi i dalje vjeruju da su pozitivne strane novozelandske strategije vrijedne toga.
Nedavno istraživanje javnog mnijenja Stickybeaka pokazalo je da 84 posto ispitanika podržava odluku o lockdownu prošlog tjedna. Odvojeno ispitivanje Stickybeaka pokazalo je da tek svaki četvrti ispitanik želi da se ove godine ponovo otvori turistički balon s Australijom, što bi omogućilo putovanje bez karantene.
Charlotte Guigou (28), učiteljica u glavnom gradu Wellingtonu, rekla je da je lockdown bio neugodan i da je uzeo danak utoliko što nije mogla vidjeti svoju obitelj u Francuskoj. No, ona i dalje smatra da je nulti covid ispravan pristup: “Lockdown je zaista težak, ali prije toga smo živjeli normalno i sve je bilo dobro. Čini se da se muka zbog toga što nemamo otvorene granice ipak isplati, kad se uzme u obzir ono što dobijemo zauzvrat, način života koji dobijemo zauzvrat.”
“Lockdown se čini kao mala cijena”
Anna Robinson (32) provela je velik dio pandemije u Europi, prije nego što se u travnju vratila na Novi Zeland. Kao i Guigou, stroga granična pravila dolaze po cijenu propuštanja važnih trenutaka u životima najmilijih, poput rođenja i vjenčanja. No, ona smatra da novozelandska pravila znače da ranjivi ljudi ili osobe s temeljnim zdravstvenim problemima nisu zanemarene.
“Lockdown se čini kao vrlo mala cijena za mjeru slobode i sigurnosti za zajednicu koja će doći poslije”, rekla je Robinson.
Novi Zeland ne mora otići daleko da bi saznao što se može dogoditi kad delta soj napadne. Susjedna Australija, koja je nekada bila zagovornik strategije nultog covida, nastavlja se boriti protiv velike epidemije delta soja, zabilježivši samo u petak 882 lokalno prenesene zaraze samo u saveznoj državi New South Wales. Jedan od najvećih australskih gradova Melbourne proveo je gotovo sedam od posljednjih 20 mjeseci u lockdownu, prema izračunima Australia Broadcasting Corporationa.
Problem s deltom
U posljednjih nekoliko tjedana premijerka New South Walesa, Gladys Berejiklian, priznala je da će njena savezna država morati naučiti živjeti s virusom. Prošlog vikenda australski premijer Scott Morrison rekao je da njegova zemlja mora promijeniti fokus s broja slučajeva na broj hospitalizacija, što je odražavalo i stav Singapura iz lipnja ove godine, kad je ta grad-država rekla da će morati naučiti živjeti s virusom.
“Prema našem nacionalnom planu, kad dosegnemo procijepljenost od 70 posto, možemo početi uzimati natrag ono što nam je covid-19 oduzeo. A kad to učinimo, ne smijemo se prestrašiti brojem slučajeva, koji će neizbježno povećati”, napisao je Morrison.
No, Novi Zeland je u drukčijoj situaciji od svog susjeda. Dok je Novi Zeland ušao u nacionalni lockdown u roku od nekoliko sati nakon pojave prvog slučaja delta soja, New South Walesu trebalo je 10 dana da uvede blokadu u širem području Sydneyja, pa čak i tada su pravila bila labava.
Dotad je zarazna varijanta uzela maha, ostavljajući Australiji malo izbora.
“Sada se vlasti bore držati zarazu pod kontrolom. Ne vidim načina da se broj zaraženih vrati na nulu, mislim da je za to prekasno”, rekla je epidemiologinja sa Sveučilišta New South Wales, profesorica Mary-Louise McLaws, stručnjakinja za prevenciju infekcija. To još nije slučaj na Novom Zelandu.
“Kod delte nije jednostavno pojačavati mjere”
Shaun Hendy, koji se bavi modeliranjem razvoja zaraze na Sveučilištu u Aucklandu, rekao je da bi brz odgovor Australije vjerojatno omogućio povratak na nula slučajeva covida-19.
“Kod delta soja nije baš jednostavno pojačavati mjere kako se zaraza širi. U New South Walesu to nije djelovalo. Ako postoji mogućnost, eliminacija je definitivno pravi pristup. Mislim da nije neizbježno imati epidemiju delta soja koja izmiče kontroli”, rekao je Hendy.
Epidemiolog Michael Baker, koji savjetuje novozelandsku vladu o strategiji prema covid-18, rekao je ovog tjedna za nacionalnu radioteleviziju da je eliminacija bila optimalna strategija prema svakom dostupnom pokazatelju: “Eliminacija je tehnički moguća, bila je uspješna u cijeloj regiji. Uvjeren sam da ćemo to ponovno postići na Novom Zelandu”.
Australski premijer: Ne možemo ostati u pećini
Australski premijer Morrison kritizirao je ideju vječnog provođenja strategije eliminacije, nazvavši je apsurdnom: “Covid je novi, drukčiji svijet. Moramo kročiti u njega i živjeti u njemu. Ne možemo ostati u pećini, možemo sigurno izaći iz nje”.
Iako Novi Zeland još nije otišao tako daleko, novozelandski ministar za borbu protiv covida-19 Chris Hipkins rekao je da je delta soj otvara pitanja o dugoročnoj održivosti strategije eliminacije.
“To znači da sve naše postojeće zaštite počinju izgledati manje primjereno i manje robusno. Kao rezultat toga, pomno razmatramo što bismo još mogli učiniti. No, to postavlja velika pitanja o dugoročnoj budućnosti naših planova”, objasnio je Hipkins.
Ni Australija, ni Novi Zeland zasad se ne otvaraju, jer bi to moglo biti smrtonosno.
Problemi s cijepljenjem
Nakon problema s opskrbom, Novi Zeland ima jednu od najnižih stopa cijepljenja protiv covida-19 u OECD-u, s nešto više od 20 posto stanovništva koje je potpuno imunizirano. Ni Australija, koja je također imala problema s uvođenjem cjepiva, nije daleko ispred, s 25 posto cjelokupne populacije koja je imunizirana. Prema vladinim podacima, broj potpuno cijepljenih odraslih osoba je 33 posto, a australsko otvaranje zasad nije opcija dok ta brojka ne dosegne 70 do 80 posto.
“Govorimo svima da se cijepe, da se cijepe s dvije doze, još ima vremena da se pobrinete da možete slobodnije živjeti kad se otvorimo”, rekla je Berejiklian.
No, iako je Australija nagovijestila kako bi se mogla odmaknuti od strategije nultog covida u sljedećih nekoliko mjeseci, nije jasno kada će i hoće li Novi Zeland učiniti isto. U cijelom svijetu stručnjaci kažu da bi covid-19 u budućnosti mogao biti poput gripe, bolest koja nas može usmrtiti, ali s kojom možemo živjeti. Hendy ima još jednu usporedbu – jednom kad Novi Zeland dosegne visoku stopu cijepljenja, možda između 70 i 80 posto – covid-19 bi se mogao tretirati poput ospica: “Ne zaključavamo se zbog ospica. Ali ne toleriramo ospice u zajednici, nego provodimo javnozdravstveni odgovor kako reagirali kad se pojavi epidemija”.
Novi Zeland ne planira živjeti s covidom
Početkom kolovoza, Strateška javnozdravstvena savjetodavna skupina za covid-19 najavila je da bi se strategija eliminacije mogla nastaviti čak i nakon što Novi Zeland ponovno otvori svoje granice. Na svojoj web stranici Ministarstvo zdravstva objašnjava da će koristiti kombinaciju graničnih pravila, cijepljenja i javnozdravstvenih mjera kako bi ljude zaštitilo od covida. Novi Zeland će i dalje pokušati suzbijati virus, ali to može značiti da će se manje oslanjati na lockdown.
“Naša strategija eliminacije pokazala se ispravnom i ostaje ostvariv cilj čak i kad se ublaže trenutačna ograničenja na granicama”, piše Ministarstvo zdravstva na svojoj web stranici.
Ukratko, Novi Zeland ne planira živjeti s covidom na isti način kao druge zemlje. To može ponuditi potencijal za život uvelike kao prije pandemije, ali znači i neposrednu budućnost uglavnom zatvorenu prema svijetu, zaključuje CNN.
Index.hr