Premijer Kosova Albin Kurti rekao je u intervjuu Hini uoči nove runde dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom da neće dozvoliti stvaranje nekog oblika Republike Srpske na sjeveru Kosova.
Na sastanku Kurtija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Briselu 2. maja biće predstavljen nacrt statusa opština na severu Kosova u kojima živi većina Srba, što je ključna tačka pregovora.
Kurti, koji je u petak razgovarao dao intervju Hini na ekonomskom forumu u grčkom gradu Delphi, još nije vidio nacrt.
Srpska strana kao prioritet daje formiranje zajednice opština sa srpskom većinom na severu Kosova, što je predviđeno Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa iz 2013. godine.
“Nećemo dozvoliti stvaranje Republike Srpske na severu Kosova”
Kosovo, s druge strane, pokušava spriječiti ovu zajednicu da ima izvršna ovlaštenja, ističući da ne želi nešto poput Republike Srpske u BiH na svojoj teritoriji.
“S obzirom na insistiranje Brisela, biće mi drago da vidim kakav su nacrt pripremili, mada mislim da bi bilo bolje da mi ga prvo predstave u Prištini. Ja ću, međutim, osigurati da ono što je već dogovoreno u februaru u Briselu bude ispunjeno, a to je postojanje odgovarajućeg nivoa samouprave srpske zajednice po najvišim evropskim međunarodnim standardima za zaštitu manjina“, rekao je on.
- Koje zemlje su bile protiv članstva Kosova u Savetu Evrope?
- Vučić nakon prijema Kosova u Vijeće Evrope: Biće dubinskih promena u vanjskoj politici Srbije
“Ali ono što nećemo dozvoliti je pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi ličilo na Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini. Nećemo dozvoliti satelitsku paradržavu sa destruktivnom suštinom koja bi podrila državnost Kosova”, naglasio je on. .
Kurti tvrdi da u odnosima Srbije sa susednim zemljama vidi sličnosti sa Rusijom.
“Međutim, naša zemlja je normalna demokratska zemlja koja daje pojedinačna i druga prava svojim građanima, ali ne dozvoljava teritorijalizaciju na osnovu etničke pripadnosti jer je to protiv demokratije i republike”, dodao je Kurti, koji je na vlasti od marta 2021. godine.
On je rekao da služi svim građanima Kosova bez obzira na etnički identitet, socijalno porijeklo ili versku pripadnost i da će u Briselu obezbijeediti ustavnost i zakonitost na celoj teritoriji Kosova.
“Teritorijalni suverenitet i integritet su nešto što se ne smije narušavati. Želim normalne odnose sa Srbijom, evropske odnose, dobrosusedske odnose. Važna nam je zaštita manjina. Ali ne možemo da dajemo izvršna ovlašćenja lokalnoj zajednici jer izvršna vlast pripada Vladi i opštinama“, naglasio je.
Osim toga, želimo da ojačamo javne usluge koje bi se nudile svim građanima bez obzira na nacionalnu pripadnost, a ne da ih pružaju zbog nacionalne pripadnosti“, rekao je on.
„Dakle, sačekajmo i vidimo kako će se odvijati sastanak u Briselu“, izjavio je on.
Odlični odnosi s Hrvatskom
“Zaista smo zahvalni našim partnerima i prijateljima, uključujući Hrvatsku, koji su nam pomogli da premašimo potrebnu dvotrećinsku većinu glasova da Kosovo bude u Savjetu Evrope”, dodao je.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je nakon glasanja da je Hrvatska “snažno podržala” članstvo Kosova.
“Imamo odlične odnose. Kosovo i Hrvatska su dvije zemlje koje su izašle iz procesa raspada bivše Jugoslavije. Početkom 20. vijeka Jugoslavija je stvorena kako bi nestala „velika Srbija“, a na kraju 20. vijeka Jugoslavija je uništena kako bi nastala „velika Srbija“, rekao je Kurti.
Kosovo napreduje
Kurti kaže da će “početna tačka” sastanka biti usvajanje zajedničke deklaracije o nestalim osobama na Kosovu, kojim je proglašena nezavisnost od Srbije 2008. godine.
“Na Kosovu još uvijek imamo 1.617 nestalih osoba. One su prisilno otete, a njihova sudbina je i dalje nepoznata. Tijekom posljednjih desetljeća otkriveno je pet velikih masovnih grobnica u Srbiji, a 950 Albanaca je ekshumirano iz njih, napose u Batajnici. Dvije grobnica su jezera gdje su u kamionima hladnjačama potopljena mrtva tijela Albanaca, no kasnije su isplivala na površinu. Zato trebamo zajedničku deklaraciju kao početnu točku sastanka na visokoj razini”, objasnio je Kurti.
Vođa studentskih prosvjeda 1997. na Kosovu protiv režima Slobodana Miloševića, a danas predsjednik stranke Pokret samoodređenje (Vetëvendosje), putuje u Bruxelles ohrabren dvama međunarodnim uspjesima ostvarenima prošli tjedan.
Vijeće Europe odobrilo je primanje Kosova u tu organizaciju za ljudska prava jer su tako glasale 33 zemlje članice od ukupno njih 45.
Istovremeno je EU ukinuo vize za Kosovare pa oni mogu lakše putovati u sve zemlje osim Španjolske, koja je zadržala prethodni režim.
“Svi građani Kosova, svi ljudi u mojoj zemlji, osjetili su se ovaj tjedan više Europljanima nego ikada”, napomenuo je Kurti.
Dodao je da je vizni režim ukinut nakon mnogih godina tijekom kojih je Kosovo “ispunilo sve postavljene kriterije i uvjete”.