Čileanki komunisti osudili su danas paljenje dvije crkve na antivladinim protestima u Santijagu a jedna od najistaknutijih lidera ove stranke Kamila Valjeho poručila je da ovakvi incidenti ne smiju ugroziti proteste koje podržava
Za spaljivanje crkava optužila je “ubačene elemente” i proučila da je pobuna započela zbog 30-godišnjeg nezadovoljstva.
– U tome iskra vrlo lako zapali plamen a lako se pojave i provokatori. Žele nas podijeliti, žele da se razočaramo u sebe, žele da se bojimo jedni drugih. Spaljivanje crkve je apsolutno za svaku osudu, napisala je Valjeho na twiteru i optužila policiju da se uvlači u redove demonstranata da podstakne nasilje.
Najmanje dvije crkve su zapaljene u čileanskom glavnom gradu, a hiljade ljudi okupile su se na ulicama na prvu godišnjicu smrtonosnih demonstracija protiv konzervativne vlade.
Fotografije pokazuju kako se ruši toranj “Parroquia de la Asuncion”, jedne od najstarijih crkvi u Santijagu.
Mirne demonstrancije protiv neoliberalizma ubrzo su prerasle u haos. Građani su počeli da se okupljaju tokom prijepodneva, da bi se u toku dana i večeri ogroman broj demonstranata okupio u brojnim čileanskim gradovima.
Mnogi su nosili transparente sa natpisom “DA”, kojim su pozvali svoje sugrađane da iduće subote, na referendumu, glasaju za promjenu Ustava koji datira još iz ere diktature generala Pinočea.
Maskirani demonstranti su tokom dana zapalili policijsko sjedište i crkvu Iglesia de la Asuncion.
Dok su vatrogasci, pa čak i neki od demonstranata pokušali da spasu crkvu, njen toranj se na kraju srušio.
– Oni koji izvršavaju ova djela nasilja ne žele da Čileanci riješe probleme na demokratski način – rekao je ministar unutrašnjih poslova Viktor Perez u nedjelju kasno uveče.
On je pohvalio mirne demonstrante, ali je obećao da će vandale izvesti pred pravdu.
Perez je zamolio Čileance da svoje nezadovoljstvo iskažu na referendumu 25. oktobra, na kojem će glasati da li žele promenu Ustava.
Sadašnji Ustav, koji je na snazi od 1980. godine, a donijela ga je bivša vojna hunta Pinočea, mijenjan je mnogo puta tokom godina.
Međutim, ne utvrđuje odgovornost države za pružanje obrazovanja i zdravstvene zaštite – dva zahteva koja su postavili milioni Čileanaca koji su ponovo izašli na ulice poslije nekoliko mjeseci blokade zbog korona virusa.
Vlasti procjenjuju da se na protestu u subotu okupilo najviše 25.000 ljudi, mnogo manje nego prije godinu dana, kada je uveden policijski čas, a vojska je patrolirala ulicama prvi put od vladavine Pinočea.
Da podsjetimo, na protestima 2019. godine više do 30 ljudi izgubilo živote, a hijlade bilo ranjeno i povređeno.
View Comments (2)