Foto:twitter (Camila Vallejo)
Ljevičarski političar hrvatskih korijena Gabriel Boric postao je u nedjelju najmlađi predsjednik Čilea, pobijedivši ubjedljivo kandidata krajnje desnice Josea Antonia Kasta, na izborima koji predstavljaju vrhunac rasta popularnosti progresivne ljevice u toj zemlji.
U centru Santiaga njegove su pristalice klicale “Boric presidente”, međusobno se grlili i mahali zastavama s Boricevim likom, kao i duginim zastavama LGBT grupa koje su podržale njegovu socijalno inkluzivnu politiku i planove za reviziju čileanskog leoliberalnog modela.
Tokom svog pobjedničkog govora Boric je najavio da će njegova vlada proširiti socijalna prava stanovništva, ali da će to napraviti na fiskalno odgovoran način i imajući na umu brigu za zdravlje ekonomije najvećeg svjetskog proizvođača bakra.
Također je rekao da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji “uništavaju” prirodni okoliš, među kojima je i kontroverzni projekt Dominga vrijedan 2,5 milijarda dolara koji uključuje rudarenje željeza, bakra i zlata.
“Uništavajući naš svijet uništavamo i sebe. Ne želimo više ‘žrtvovanih zona’, ne želimo projekte koji uništavaju našu zemlju, naše zajednice, i to naglašavamo u ovom slučaju koji je postao simboličan: Ne Domingi!”, rekao je Boric.
Taj bi projekt trebao biti pokrenut nedaleko od prirodnih rezervata oko 500 kilometara sjeverno od glavnog grada Santiaga.
Kasta priznao poraz
Nakon više od 99 posto prebrojanih glasačkih listića, Boric (35), koji vodi lijevu koaliciju s Komunističkom strankom, imao je 55,86 posto glasova, dok je njegov protivkandidatkrajnji desničar Jose Antonio Kast osvojio 44,14 i u izbornoj noći priznao poraz.
“Upravo sam razgovarao s @gabrielboric i čestitao mu na njegovom velikom uspjehu”, napisao je Kast na Twitteru. “Od danas, on je izabrani predsjednik Čilea i zaslužuje naše poštovanje i konstruktivnu suradnju. Čile uvijek na prvome mjestu”, dodao je.
Protesti 2019. godine bacili su svjetlo na ekonomske nejednakosti i izazvali službene izmjene ustava.
“Biću predsjednik svih Čileanaca bez obzira da li su glasali za mene ili nisu”, izjavio je Boric u telefonskom razgovoru s predsjednikom Sebastianom Pinerom, koji odstupa s dužnosti u martu.
U najzanimljivijoj izbornoj utrci od povratka demokracije 1990., dvojica kandidata nudila su potpuno suprotne vizije budućnosti te zemlje.
U savezu sa komunistima
Gabriel Boric, zastupnik od 2014., čelnik široke lijeve koalicije Apruebo Dignidad. , predstavljao se kao kandidat koji će provesti promjene i politički nasljednik pokreta iz 2019. za više socijalne pravde u zemlji s najvećim nejednakostima unutar Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Kast je za sebe rekao da je kandidat “reda, pravde i sigurnosti” koji žali za vremenom vojne diktature Augusta Pinocheta.
Boric, koji je pažnju javnosti privukao kao vođa studentskih protesta 2011. koje je vodio sa popularnom komunističkom političarkom Camilom Vallejo, koja ga je podržala u kampanji, zalagao se za bolje i pristupačnije obrazovanje.
Najjača politička stranka unutar Boriceve koalicije je Komunistička partija Čilea koja je na parlamentarnim izborima koji su održani isti dan kada i predsjednički osvojila 464.000 glasova.
Stranka čiji je Borić predsjednik Social Convergence, unutar iste koalicije osvojila je 287.000 glasova.
Niti jedan ne pripada centrističkom političkom mainstreamu koji je vladao Čileom od ukidanja Pinochetove vojne diktature 1990. i obojica su posljednjih tjedana moderirali svoje stavove kako bi pridobili centrističke birače.
- Liderka čileanskih komunista osudila paljenje dvije crkve na antivladinim protestima
- Pobeda Komunističke partije u glavnom gradu Čilea
Protesti 2019. koji su trajali mjesecima i povremeno postajali nasilni, potaknuli su službeni proces izmjena desetljećima starog čileanskog ustava, koji će se sljedeće godine suočiti s referendumom.
Boric se zauzima za veliku poreznu reformu po kojoj bi najbogatiji – jedan posto Čileanaca koji posjeduju 26,5 posto nacionalnog bogatstva, više sudjelovali u njegovu programu boljeg pristupa zdravstvu i školstvu te uspostave novog mirovinskog sustava koji je danas u cijelosti u privatnim rukama.
View Comments (1)