Dionice dva najveća svjetska proizvvođača litijuma, američkog Albemarlea (NYSE:ALB) i čileanskog Sociedad Quimica y Minera de Chile (NYSE:SQM) padaju nakon što je čileanski ljevičarski predsjednik Gabriel Borić otkrio planove za nacionalizaciju svog sektora litijuma u nastojanje da se podstakne ekonomija i zaštiti ekologija. Čile je drugi po veličini proizvođač litijuma u svijetu i također ima najveće rezerve.
Prema Borićevom planu, Vlada će pregovarati s ALB-om i SQM-om o većem udjelu u njihovim trenutnim ugovorima, a pregovore će nadzirati državni proizvođač bakra Codelco, kompanija zadužena za stvaranje okvira za uspostavljanje nove državne litijumska kompanijeu budućnosti.
Međutim, predsjednik će morati tražiti odobrenje Nacionalnog kongresa Čilea – gdje mu nedostaje većina – u drugoj polovini tekuće godine, što znači da će plan vjerovatno pretrpjeti značajne promjene prije nego što bude odobren.
Borić je tvrdio da rezerve litijuma u zemlji predstavljaju ” priliku za ekonomski razvoj koja se vjerovatno neće ponoviti u kratkom roku ” i da je “Ovo najbolja šansa koju imamo za prelazak na održivu i razvijenu ekonomiju. Ne možemo priuštiti da ga protraćimo. ”
- Čileanski komunisti nakon pobjede Borića: Narod se mobilizirao i razbio okove diktature
- NOVA LICA KOMUNIZMA – Ko su žene zaslužne za dolazak na vlast komunista u Čileu
Ovo ne izgleda previše dobro za ALB i SQM. Trenutno, dvije kompanije dominiraju u solani Atacama, koja predstavlja 30% svjetske proizvodnje litijuma, a nacionalizacija kompanija bi podstakla ponovne pregovore o tim ugovorima o eksploataciji.
Iako je Borić dao riječ da će se postojeći ugovori poštovati, daleko je od jasnog kako Čile planira uspostaviti balans između suprotstavljenih interesa. Ako bude odobreno, privatnim subjektima u industriji litijuma biće dozvoljeno da učestvuju, ali samo kao manjinski partneri u zajedničkim poduhvatima sa državom. Codelco i njegov partner čileanska državna rudarska kompanija Enami, u početku bi predstavljali državu u budućim projektima dok zemlja ne stvori novu, samostalnu kompaniju za rudarenje litijuma.
Čile je također predložio da se potakne istraživanje drugih solana osim Atakama kako bi se diverzificirali izvori litijuma i proširila proizvodnja. Zemlja planira povećati broj privatnih subjekata koji proizvode litijum sa sadašnjih dva. Oko 60 posto svjetskih rezervi litijuma nalazi se u takozvanom litijumskom trouglu, regionu koji obuhvata Čile, Argentinu i Boliviju.
Predsjednik Čilea Gabrijel Borić provodi korjenite promjene u ovoj zemlji koja se smatrala kolijevkom neoliberalizma uspostavljenog za vrijeme diktature Augusta Piničea. Najveća stranka u koaliciji koja je podržala Borića je Komunistička partija Čilea koja ima veliki uticaj u novoj vlasti.
Zemlja je u proceduri donošenja novog ustava kojim bi se odbacio ustav iz vremena diktature a provode se i velike ekonomske promjene. Godine neoliberalizma uprkos ekonomskom rastu uzrokovale su velike socijalne razlike i zapostavljenju javnu infrastrukturu u zemlji koja ima velika rudna bogatstva. Plan nove vlasti je da javne resurse koristi za javno dobro.