Dosta europskih medija prenijelo je vijest o tome da je ove 2025. Mađarska i službeno postala najsiromašnija članica Europske unije (EU
„Prema podacima Eurostata od 18. lipnja 2025., Mađarska je sada posljednja među državama članicama Europske unije prema vitalnoj mjeri blagostanja kućanstava, tj. stvarnoj individualnoj potrošnji (engl. AIC = actual individual consumption) po glavi stanovnika, prenosi Kyev Independent.
AIC (Actual Individual Consumption) ili Stvarna individualna potrošnja je ekonomski pokazatelj koji se koristi u nacionalnim računima kako bi se prikazala stvarna potrošnja dobara i usluga od strane pojedinaca. To je širi pojam od same potrošnje kućanstava, jer uključuje i ono što za pojedince troše država i neprofitne institucije.
Ovaj parametar je važan jer bolje pokazuje životni standard od samog BDP-a i koristi se u poređenju kupovne moći između zemalja.
Sa samo 72% prosjeka EU-a, Mađarska zaostaje za svih 26 drugih zemalja u pogledu onoga što obitelji zapravo troše, uključujući javne usluge poput zdravstva i obrazovanja. Za razliku od njih, Luksemburg vodi u izvješću sa 141%, dok Nizozemska i Njemačka imaju 120%, odnosno 118%.

Ovi su podaci su preneseni sa stranice Eurostata koji donosi statistiku za 2024. godinu.
Informacija se odnosi na bruto domaći proizvod (BDP) per capita (po glavi stanovnika) i na stvarnu osobnu potrošnju (AIC). Zaista, tu Mađarska prema podacima za 2024. stoje najgore među članicama EU.
Mađarska je 2023. bila šesta od dna ljestvice, a 2024., tj. u samo godinu dana, je na dnu, dok je Hrvatska 2023. bila na petom mjestu od dna, a 2024. je na šestom mjestu.
AIC = Finalna potrošnja kućanstava + Individualna potrošnja države + Individualna potrošnja NPISH-a
Gdje su:
Finalna potrošnja kućanstava – ono što kućanstva direktno troše (hrana, stanovanje, odjeća, transport itd.)
Individualna potrošnja države – usluge koje država osigurava pojedincima (zdravstvo, obrazovanje itd.)
NPISH – Non-Profit Institutions Serving Households (npr. vjerske organizacije, humanitarne udruge) koje troše za dobrobit pojedinaca.
Zašto je AIC važan?
Bolje pokazuje životni standard od samog BDP-a.
Koristi se u poređenju kupovne moći između zemalja.
Važan je pokazatelj u statistikama Eurostata i MMF-a.
Korupcija i prelijevanje bogatstva u džepove elita
Ovaj upadljivi jaz postaje još uvjerljiviji kada se uporedi sa BDP-om po glavi stanovnika. Iako BDP Mađarske dostiže otprilike 77% prosjeka EU, što je podiže iznad nekoliko zemalja EU sa niskim prihodima, njena domaćinstva ipak ostaju siromašnija u smislu potrošnje. Ova razlika naglašava činjenicu da ekonomski učinak ne donosi stvarne koristi mađarskim porodicama.
Iza brojki krije se bolna realnost: pod sve autoritarnijim režimom Viktora Orbána, Mađarska je sistematski pljačkana. Državne industrije su ispražnjene, javne subvencije preusmjerene političkim saveznicima, a fondovi EU prisvojeni su od strane mreža moći bliskih vladi.

U međuvremenu, obični Mađari se bore s niskim realnim platama, visokom inflacijom, odlivom mozgova i ispražnjenom srednjom klasom – klasičnim simptomima prelijevanja bogatstva od građana u džepove elite.
Nova anketa Mediana, objavljena 18. juna od strane HVG-a, pokazuje da opoziciona stranka Tisza – koju predvodi bivši Orbánov insajder Péter Magyar – vodi nad Fideszom za 15 bodova među odlučnim biračima: 51% prema 36%.
Vlast tjera svoje
Podrška među mlađima od 40 godina je još jača, sa 58% podrške Tiszi, dok Fidesz ostaje zaglavljen sa starijim biračima. Prije tri mjeseca, Tisza je imala prednost od samo devet bodova. Međutim u anketama ne piše koliko glasova će se ukrasti s toga treba biti oprezan u prognozama.
Pad podrške Fideszu poklapa se sa širim ekonomskim problemima. Rast BDP-a je stagnirao, inflacija ostaje među najvišima u EU dok vlada i dalje trubi o površnim dobicima čak i kada domaćinstva ne osjećaju nikakve koristi.
Mađari sada troše daleko manje od građana Poljske – zemlje koju je Orbán koristio kao referencu – a ipak se mogu pohvaliti većim BDP-om. Ova razlika sugerira da Mađarska ne samo da zaostaje; to je namjerno sputava.
Podaci Eurostata, upareni s anketom HVG-a, šalju snažnu poruku: Orbánov model – stabilne makroekonomske brojke u kombinaciji s autoritarnom kontrolom i favoriziranjem – nije uspio. Realne plate stagniraju, životni standard domaćinstava se pogoršava, a mađarski birači se sve više okreću od režima.
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas