Čak polovina onih koji glasaju za stranku predsjednika ne vjeruje da su domaći mediji slobodni. Mnogi čak ocjenjuju da je štampa „pristrasna i nepouzdana“. To pokazuje jedno novo istraživanje sprovedeno u Turskoj , piše Dojče vele.
Štampa širi „pristrasne i nepouzdane informacije“, smatra 70 odsto stanovništva. „Štampa je pod državnom kontrolom i nema mogućnost da se slobodno izrazi“, ocjenjuje čak 56 procenata.
To su rezultati istraživanja vašingtonskog trusta mozgova „Centar za američki progres“ (CAP) pod nazivom „Promjene medijskog pejzaža“. A najvažniji zaključak, prema riječima politikologa Endrjua O’Donahjua koji je učestvovao u istraživanju, glasi: Kontrola medija koju u Turskoj sprovodi Redžep Tajip Erdogan – stagnira. Turski predsjednik čak gubi kontrolu nad njima, tvrdi za DW O’Donahju.
On naglašava da čak i ljudi koji su veoma bliski vladi, na primjer većina birača ultranacionalističke Partije nacionalističkog pokreta (MHP), smatra da u Turskoj nema slobodnih medija. Pri tom čak polovina birača vladajuće islamsko-konzervativne Stranke pravde i razvoja (AKP) i 63 odsto birača MHP tursku štampu doživljava kao „pristrasnu i nepouzdanu“.
Istraživanje američkog trusta mozgova pokazuje takođe da je polarizacija u sferi medija veoma duboka. „Ne postoji nijedan medij kojem vjeruju sve strane u društvu“, kaže O’Donahju i ocjenjuje da je to veoma zabrinjavajuće.
„I provladina i opoziciona štampa namjerno pogrešno predstavljaju informacije. Na primjer, visokotiražni opozicioni list Sodžu širio je lažne informacije o sirijskim izbjeglicama i migrantima koji se nalaze u Turskoj“, kaže američki politikolog.
Pored toga, u Turskoj posljednjih godina ima malo istraživačkog novinarstva. „Čak i u nezavisnim medijima najviše ima komentara, a stalno se prenose lična mišljenja analitičara ili poznatih ličnosti“, kaže O’Donahju.
To je posebno bilo vidljivo u izvještavanju o korona-krizi. „Zabrinjavajuće je što su ljudi u Turskoj dobijali vijesti tipa: ’Zahvaljujući turskim genima virus nam ne može ništa’. A pored toga, provladina štampa neprestano je slala poruku: ’Mi smo uzor čitavom svijetu’.“
Predsjednik se plaši društvenih mreža
U želji da izbjegnu medijsku cenzuru, ljudi u Turskoj u dobroj mjeri se informišu preko društvenih mreža ili sa malih internet-platformi. O’Donahju podsjeća da je Tviter nedavno izbrisao više od 7.000 naloga za koje se vjeruje da su manipulativnim porukama podržavali vladajuću stranku.
„To pokazuje da Erdogan pokušava da upravlja i društvenim mrežama kako bi obezbijedio podršku za sebe“, kaže američki politikolog i podsjeća da su tokom korona-krize neki ljudi i hapšeni zbog kritika koje su dijelili na društvenim mrežama.
„Ali Erdoganovi napori da preuzme kontrolu nad društvenim mrežama do sada nisu bili uspješni. Postoje znakovi koji pokazuju da se on plaši društvenih mreža. Erdogan je zabrinut da bi to moglo da ojača uspješne opozicione političare poput Ekrema Imamoglua ili Alija Babadžana“, zaključuje Endrju O’Donahju.
DW