Prvi predsjednik nezavisne Slovenije Milan Kučan godinu dana pred parlamentarne izbore upozorava da je razbijanje ljevice samo novim licima, bez novih sadržaja, greška.
Takođe smatra da se izbori neće moći dobiti samo na anti-janašizmu, rekao je u danas objavljenom intervjuu za list Delo.
„Ta želja za novim licima, koja bi trebalo da uklone nedostatke starih lica, uglavnom je lažna nada, ako novo lice ne donosi i nove sadržaje. Ne samo kada su u pitanju odgovori na aktuelna pitanja, već i u pogledu načina političkog djelovanja i razumijevanja da je jedan od ključnih alata politike – dijalog“, rekao je Kučan.
Objasnio je da nije nezadovoljan zbog najave nove stranke Vladimira Prebiliča. „Moje nezadovoljstvo je povezano s razbijanjem ljevice, ukoliko uzrok za to nije u samoj suštini demokratije – dakle u pluralnosti koncepata, ideja, zamisli o tome kako rješavati društvene probleme, s kojom snagom, s kakvom argumentacijom…
Ako su pak motivi pretežno lične ambicije i uvjerenje da ćeš svoje poglede ostvariti mimo drugih, onda lako može doći do proklizavanja“, pojasnio je.
Između vrijednosti za koje se zalaže Prebilič i onih o kojima govori Anže Logar vidi razliku.
„Zato ne mislim da je riječ o istoj stvari niti da će se lako uklopiti. Skeptičan sam posebno prema Logaru. Vjerodostojnost je u politici jedna od veoma važnih stvari. U njegovim stavovima o tome šta sada želi, ne vidim samorefleksiju ni distancu od njegovog problematičnog ponašanja u ulozi predsjednika savjeta SDS-a“, dodao je.
Kučan je takođe rekao da se ne slaže s jednim od svojih nasljednika na funkciji predsjednika, koji tvrdi da je ljevica sadržajno ispražnjena i da nema ideja.
»Ne bih se složila s jednim od svojih nasljednika na mjestu predsjednika da je ljevica ispražnjena od sadržaja i da nema ideja. Koliko god da je bila ispražnjena, upravo ju je on konceptualno ispraznio idejama trećeg puta. Zato smatram da nije u redu da je ocjenjuje kroz prizmu vlastitog ljevičarstva.
Ipak, ljevica unosi nešto novo u ovaj politički prostor, čak i na ministarstvima koja vodi – na primjer, kroz promjene u penzijskom sistemu, povezane sa zadrugama i radničkim vlasništvom, stambenom politikom…
U odnosu između privatnog i javnog, javnost daje prednost javnom, ne samo u oblastima javnog obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, već i u upravljanju prostorom, zemljištem i vodama, gdje je višestruko prisutan snažniji privatni interes u odnosu na javni.«
Jačanje krajnje desnice
U nekim pogledima, Kučan je kritičan i prema sadašnjoj vlasti, ali kaže da su tu „svjetlosne godine“ razlike u odnosu na ono što je radila prethodna vlada.
„Nekoliko propuštenih prilika svakako ima, ali ovoj vladi priznajem kao pozitivno to što se uhvatila u koštac s problemima kojima se prethodne vlade nisu bavile – na primjer u zdravstvu, na području stambene politike… Dakle, svim problemima o kojima je politika ranije uglavnom samo govorila. Problem je, međutim, što se o rješenjima govorilo kao o reformama, što je po mom mišljenju bilo prenagljeno i nepotrebno, jer se, osim u oblasti dugotrajne njege, ta područja ne grade iznova, već je potrebno samo prepoznati probleme i postupno ih rješavati“, rekao je.
Kao stvarnu prijetnju demokratiji, kako na istoku, tako i na zapadu Evrope, Kučan vidi jačanje krajnje desnice koja koketira s idejama fašizma.
„U tu porodicu spada i SDS, koja ne osuđuje te aktuelne tendencije. Kao drugi uslov za buduće koalicijsko partnerstvo postavlja poštovanje ustava. Vjerovatno misli na ustav druge republike, koji već dugo spominje kao cilj… Očigledno želi drugačije društvo i državu. Radikalizam Kordiša, kojeg sam ranije spomenuo, ipak i dalje ostaje unutar ustavnog okvira“, rekao je.
Predsjednica države Nataša Pirc Musar, prema Kučanovim riječima, ne smije postati žrtva stranačkih interesa, „posebno ako ima argumente da imenovanja mogu biti u sukobu interesa. Tu vidim nerazumijevanje kadrovskih ovlaštenja predsjednice
.“ Zalaže se za veća ovlaštenja predsjednika republike, na primjer kod imenovanja vlade na prijedlog mandatara ili imenovanja sudija na prijedlog sudskog savjeta: „Tako bi se uspostavila stvarna nezavisnost sudske vlasti, a ne samo prividna. Naravno, to bi značilo i veću odgovornost predsjednika.“
CIjeli inbtervju pročitajte na Delo.si
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas