Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se na fejsbuku povodom Dana antifašističke borbe 22.6. i poručio da ta zemlja ne bi ni postojala bez antifašističkog pokreta.
“Dan antifašističke borbe spomen je na jedinstveni ustanak iz 1941. godine, ustanak naših ljudi koji su bili spremni reći – ne, i to reći prije svih drugih u – od fašista i nacista uništavanoj i porobljavanoj Evropi.
Jedinstven događaj koji je učesnicima tog ustanka i onda svima onima koji su mu se priključili u mjesecima i godinama koje su slijedile dao za pravo da se zovu hrvatska, narodna, antifašistička vojska.
Bili su vojska koja se borila za slobodu, vojska koja je rat završila na pravoj strani što je i najvažnije, a ujedno i na pobjedničkoj strani što je bilo važno za opstanak hrvatske države.
Dobro je tada pobijedilo zlo, izabrali smo težak put ali, ponovit ću, pravu stranu kao puno puta ranije i kasnije.
To je naša, hrvatska povijest koju i mi i naša djeca moramo znati, o kojoj možemo raspravljati ali koju niko ne bi smio negirati i koju ne može osporiti.
Današnja moderna i demokratska Hrvatska, država hrvatskog naroda koja poštuje sve svoje građane bez obzira kojoj manjini pripadali, država odbranjena u Domovinskom ratu, ne bi postojala bez antifašističke borbe”, napisao je Milanović.
Dan antifašističke borbe je državni praznik u Republici Hrvatskoj od sticanja njene samostalnosti. Obilježava se u znak sjećanja na 22. jun 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. U Socijalističkoj Jugoslaviji Dan ustanka naroda Hrvatske obilježavao se 27.7. kada su ustanici ugalvnom srpske nacionalnosti u mjestu Srb organizovali oružani ustanak protiv ustaške vlasti.
Problem je u tome što je 22.6 (kad je formiran sisački odred) , datum koji ide prije nekadašnjeg Dana borca (4. 7 ), kad je jugoslavensko partijsko vodstvo donijelo odluku o ustanku. I to je djelomično bio razlog zbog kojeg je određen datum ustanka za Hrvatsku 27. 7. u Srbu.