Sofija zahtijeva da Skoplje prije otvaranja pregovora za članstvo u EU-u navede kako makedonski identitet i makedonski jezik imaju bugarske korijene.
Sjeverna Makedonija je ispunila sve demokratske uvjete za početak pristupnih pregovora s EU, no ustalilo se tu zemlju “šutirati” kada god nekome paše, izjavio je u četvrtak hrvatski predsjednik Zoran Milanović, nakon što je službena Sofija osudila njegove izjave o bugarskoj politici prema evropskoj integraciji te zemlje.
Predsjednik Milanović je u ponedjeljak na samitu država Zapadnog Balkana u Brdu kod Kranja oštrim riječima prozvao Bugarsku koja ulazak Sjeverne Makedonije u EU uvjetuje izmjenom historijskih udžbenika.
Milanović je tada kazao da će se aktivno suprotstavljati da se od jedne aspirantice traži da u udžbenicima historije svoju nacionalnu genezu definira onako kako to radi susjedna država, dodavši da je “hrvatsko iskustvo da to nikada ne završi dobro za onoga tko pritišće”.
“Makedoniju su navikli tretirati kao ‘side kick’, nekoga koga šutaš sa strane i ako imaš neki unutarnjopolitički problem kojeg ne možeš riješiti onda uvijek možeš po Makedoniji. To nije u redu”, rekao je šef države odgovarajući na pitanje novinara, prenijela je Hina.
Uzorna višenacionalna zajednica
Po njegovim riječima, “ta je država, a i taj narod, do sada platila prilično veliku cijenu”.
“Oni igraju vrlo uzorno i po pravilima. Ispunili su sve demokratske uvjete koje čovjek može zamisliti, to je višenacionalna zajednica u kojoj ima dosta Albanaca i ta suradnja je uzorna”, dodao je Milanović.
Također je podsjetio da se ta bivša jugoslavenska republika između ostalog “pokorila grčkim zahtjevima da ispred naziva Makedonije stave Sjeverna”.
“Konačno su ih primili u društvo mrtvih pjesnika i sada onda ovaj uvjet koji je zaista ulazak u intimni prostor”, rekao je predsjednik Hrvatske, ustvrdivši da je ta zemlja “žrtve manjka interesa, pa ako hoćete, i elementarne empatije”.
“To se ne radi u 21. stoljeću. To apsolutno nije osnova za sutrašnji suživot u Evropskoj uniji”, rekao je Milanović.
Povukao je paralelu s pritiscima Slovenije tokom pristupnog procesa Hrvatske u članstvo u EU, ocijenivši da su ti “uvjeti bili racionalni, možda i merkantilni”.
“Ali to je dopušteno, nikada nas nije potapala s namjerom da nas potopi”, smatra predsjednik.
Kazao je da Hrvatska ima iskustvo rata i pregovora, iskustvo “koje nema niko u zapadnoj Evropi” te da misli da može razlikovati dobro od nedobroga i da će na to nedobro reagirati.
“Naravno ne ugrožavajući hrvatske interese. U to sam potpuno uvjeren”, dodao je Milanović.
Također je kazao da ono što je on rekao misli svako te da je samo pitanje ko se to usudi reći, odnosno ako se ne usudi, zašto se ne usudi.
“Volio bih i da drugi to kažu, svi kuloarski komentiraju i zgražaju se”, rekao je Milanović.
Bugarski veto
Bugarska je u decembru prošle godine odbila prihvatiti pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i time zaustavila makedonski put u EU.
Sofija zahtijeva da Skoplje navede kako makedonski identitet i makedonski jezik imaju bugarske korijene jer se u makedonskim udžbenicima “revidira i negira zajednička im etnička i jezična historija”.
Vladi su Sofiji su problematični i dijelovi o “bugarskoj fašističkoj okupaciji” tokom Drugog svjetskog rata, kao i još neka pitanja.
Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je hrvatsku ambasadoricu u Sofiji Jasnu Ognjanovac na razgovor zbog izjava predsjednika Milanovića u Brdu kod Kranja.
Ognjanovac je pozvana na razgovor po nalogu ministra vanjskih poslova Svetlana Stoeva, a u ministarstvu ju je primio generalni direktor za evropska pitanja Rumen Aleksandrov koji je izjavu hrvatskog predsjednika nazvao “neprihvatljivom i neopravdanom”.
Ambasadorica Ognjenovac obavezala se da će Zagrebu prenijeti bugarsko stajalište, istaknuvši potrebu saradnje Bugarske i Hrvatske kako bi se zagarantovala stabilnost Zapadnog Balkana i njegova europska perspektiva.
Balkans.aljazeera.net