Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus kritikovao je pristup SAD-a prema Rusiji, istakavši da Evropa mora biti uključena u sve pregovore o okončanju rata u Ukrajini.
“Očigledno je da Evropljani ne mogu učestvovati u obezbeđivanju mira a da pre toga nisu učestvovali u mirovnim pregovorima”, rekao je Pistorijus.
“Skidanje članstva Ukrajine sa stola je greška, Putin nije popustio ni za milimetar”
Na marginama Minhenske bezbednosne konferencije, Pistorijus je rekao da je skidanje članstva Ukrajine u NATO-u s pregovaračkog stola i davanje teritorijalnih ustupaka Moskvi greška, dodajući da ruski predsednik Vladimir Putin “nije popustio ni za milimetar”.
Pistorijus je američku ponudu nazvao “nespretnom”, dodavši: “Bilo bi mnogo bolje razgovarati o mogućem članstvu u NATO-u i teritorijalnim ustupcima za pregovaračkim stolom.”
Drastična promena američkog pristupa
Poslednjih nekoliko dana američki pristup mirovnim pregovorima s Rusijom izazvao je značajnu pažnju i zabrinutost među evropskim saveznicima i ukrajinskim zvaničnicima.
Predsednik Donald Tramp je prekjuče telefonski razgovarao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, nakon čega je najavio trenutni početak pregovora o okončanju rata u Ukrajini. Tramp je izjavio da su se on i Putin složili da odmah započnu pregovore te da će obe strane “vrlo blisko” sarađivati kako bi pronašle diplomatsko rešenje sukoba.
Međutim, Trampov pristup izazvao je zabrinutost u Kijevu i među evropskim saveznicima zbog mogućih jednostranih ustupaka Rusiji.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naglasio je da Ukrajina neće prihvatiti nikakav dogovor postignut bez njenog učešća, dok je ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga izjavio: “Ništa se ne može raspravljati o Ukrajini bez Ukrajine.”
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas istakla je da “Evropa mora imati centralnu ulogu” u pregovorima te da bi svaki sporazum bez Ukrajine ili EU bio neuspešan.
Trampov ministar odbrane kaže da se Ukrajina ne treba nadati povratku svog teritorija
Osim toga, Trampovi zvaničnici su sugerisali da bi Ukrajina trebalo da odustane od nastojanja da povrati teritorije izgubljene 2014. godine te da bi bezbednosne garancije trebalo da budu osigurane evropskim vojnim snagama, a ne kroz NATO.
Ovaj pristup izazvao je dodatne kritike, posebno u svetlu izjava Trampovog ministra odbrane Pita Hegseta da je povratak Ukrajine na granice iz 2014. “nerealističan cilj” te da bi svaki pokušaj povratka svih teritorija “samo produžio rat i uzrokovao više patnje”.
Ovi događaji ukazuju na promenu američke strategije prema Ukrajini i Rusiji, što izaziva zabrinutost među evropskim saveznicima i ukrajinskim zvaničnicima koji strahuju da bi se njihovi interesi mogli zanemariti u nastojanju da se postigne brzi sporazum s Moskvom.