Katastrofalni demografski trendovi u cijelom regionu posebno se osjete u obrazovanju gdje iz godine u godinu imamo smanjenje broja učenika. Paralelno sa tim procesom prisutan je i pokušaj vlasti da plasiranjem propagandnog narativa o “ljudima koji se vraćaju” stvore paralelnu realnost iako svi brojevi pokazuju suprotno.
Najnovji primjer je izjava ministarke prosvete Republike Srpske Željke Stojčić koja je prije nekoliko dana izjavila da je zadovoljna brojem upisanih prvačića jer će, prema preliminarnim podacima, ove godine u prvi razred osnovne škole biti upisano oko 8.700 đaka.
“Možemo biti zadovoljni ako broj upisanih prvačića bude na nivou od prošle godine. Imamo pojavu da cifra sa početka godine bude povećana, što je rezultat migracija. Srećom, broj onih koji se vraćaju u RS je veći od onih koji odlaze“, rekla je Željka Stojičić, ministarka prosvjete u Vladi Republike Srpske.
U prilog njenoj teoriji ne idu ni podaci koje smo pronašli na webstranici Zavoda za statistiku Republike Srpske o broju upisanih prvačića. Taj broj je sa 10.693 u školskoj 2015/2016. godini spao na 9.206 u 2023. godini. U školskoj 2023/2024. godini upisano je 9.019 prvačića a trend pada će se nastaviti čak i ukoliko se procjena ministarke ostvari ove godine.
Pored toga u prilog priči o vraćanju ljudi ne idu ni podaci o ukupnom broju učenika koji se za deset godina smanjio za oko 12.000.
Ipak uprkos ovim brojkama, u strogo kontrolisanom javnom narativu u Republici Srpskoj priča o ljudima koji se vraćaju pokušava zamijeniti sumorne slike koje smo gledali godinama ispred konzulata Slovenije u Banjaluci. Sličan narativ pokušava se plasirati i u ostatku regiona a koliko je to tačno analizirali smo nedavno kroz podatke Eurostata.
Da li se ljudi vraćaju?
Za početak treba reći da zvaničnih podataka nema niti o broju ljudi koji su otišli niti o broju ljudi koji su se vratili. Ukoliko okrenete telefon bilo kojeg od tri statistička zavoda u Bosni i Hercegovini dobićete podatke za sve i svašta. Sve se precizno broji i mjeri, samo ljude koji odlaze niti jedan zavod ne broji.
BiH nije 2023. godine radila popis stanovništa pa zavodi barataju s brojkama sa popisa 2013. godine od kojih se oduzima prirodni priraštaj. Podatak o broju ljudi koji odlaze nema niko.
Kako nema egzaktnih podataka kao najrelevantniji pokazatelj uzimaju se podaci o boravišnim dozvolama koje uredno vode zemlje Evropske unije i koji pokazuju da se katastrofalni demografski trendovi iseljavanja iz BiH nisu promijenili. NAPROTIV.
Prve boravišne dozvole (first residence permits) su jedan od najrelevantnijih i najkonkretnijih izvora podataka o stvarnom migracionom prilivu trećih državljana (osoba van EU). Ne uključuju osobe koje su već bile u EU kao radnici ili studenti sa kratkoročnim vizama i ne beleže državljane EU koji se sele unutar EU (jer im ne treba boravišna dozvola).
Trend odlaska ljudi i dalje raste
Prema podacima Eurostata masovni trend povećanja ovih dozvola za BiH počinje negdje 2016. godine i od tada je u drastičnom porastu s izuzetkom 2020. godine kada smo imali COVID pandemiju. Ovi podaci sigurno ne odgovaraju tačnom broju ljudi koji su napustili BiH ali svakako pokazuju trendove.
Broj prvih dozvola boravka odnosi se na dozvole koje se izdaju u svrhu zaposlenja, spajanja porodice, obrazovanja ili iz ostalih razloga. U ove podatke ne ulaze dozvole koje su produžene nego se isključivo odnose na osobe koje su dobile prvu dozvolu boravka odnosno do tada nisu boravile legalno u zemljama EU pod ovim razlozima (zaposlenje, spajanje porodice, obrazovanje).
Iz BiH je godišnje do 2015. godine u zemljama EU prvu vizu dobijalo manje od 20 000 ljudi godišnje da bi se taj broj naglo povećao na skoro 57.000 u 2019. godini. Trend je usporila pandemija COVID kada je taj broj pao na oko 39.000 da bi se počeo povećavati narednih godina i ponovo prešao 50.000 u 2022. godini i 48.400 u 2023. godini.
Dakle u slučaju BiH, iako nije dostupan “broj ljudi koji se vraćaju”, broj onih koji odlaze prvi put i dalje je u porastu i katastrofalan za zemlju koja je 2013. godine popisala oko 3,5 miliona stanovnika.
Poređenja radi, iz Moldavije koja ima oko 2,5 miliona stanovnika prvu vizu godišnje dobije oko 20 000 ljudi po podacima Eurostata. Građanima ratom zahvaćene Ukrajine koja je do rata imala oko 40 miliona stanovnika, EU zemlje izdaju oko 300 000 prvih viza godišnje.
Ukupan broj dozvola
Naravno, svi koji dobiju prvu vizu ne ostanu u EU i ovaj broj treba uzeti isključivo u kontekstu trendova a ne kao pokazatelj stvarnih demografskih gubitaka.
Ne postoji tačan podatak koliko je ovih dozvola poništeno ali ukupna broj boravišnih dozvola koje građani BiH imaju u EU je takođe u porastu i to značajnom. Šta sadrži “ukupan broj boravišnih dozvola” po Eurostatu?
Obuhvata sve građane BiH koji imaju važeću boravišnu dozvolu u zemlji EU bez obzira da li je to prva, produžena, promenjena ili dugoročna dozvola. Ne obuhvata ljude koji su u međuvremenu naturalizovani (postali građani EU) a ne prikazuje ni unutrašnje migracije u EU.
Dakle i ukupan broj dozvola se povećava pa je recimo u 2022. godine povećan za oko 22 000. Dodatno treba imati u vidu i to da je te godine građanima BiH izdato i oko 6.000 državljanstva i da je ova brojka takođe u porastu.
Pored ovoga kako se radi o velikom broju od skoro pola miliona ljudi sa boravišnim dozvolama tu treba ukalkulisati i gubitke nastale prirodnim priraštajem. Takođe imamo i sezonske radnike, ljude koji migriraju unutar EU, one koji ne ostanu dovoljno dugo da se ubroje u povećanje ukupnog broja dozvola na kraju godine.
Dakle, broj prvih dozvola (oko 50.000 u 2022. godini) nije ekvivalentak povećanju ukupnog broja dozvola u toj godini (23.000) i kada se oduzme sve navedeno (državljanstva, prirodni prirašta, migracije unutar EU i sl) svakako tu spada i jedan broj ljudi koji ne nastave raditi u EU ili se vrate u BiH.
Ovaj trend se ne mijenja, ta razlika postojala je i ranijih godina. Tako je 2018. izdato 56.000 prvih dozvola boravka a ukupan broj dozvola povećan je za oko 31.000.
Trendovi
Dakle, posmatrajući trendove, ne možemo govoriti o bilo kakvim promjenama jer s trend masovnog iseljavanja nastavlja, u porastu je i broj prvih dozvola i broj ukupnih radnih dozvola koje građani BiH dobijaju u Evropskoj uniji.
Naravno da postoje primjeri ljudi koji su se vratili, koji nisu uspjeli ostati, dobiti stalni boravak i sl. ali se zaključci o tome da se više ljudi vraća nego što odlazi, ne mogu izvlačiti na pojedinačnim primjerima ili probranim fragmentima sveukupne stvarnosti koja je sumorna u svakom pogledu.
Podaci pokazuju slične trendove i u regionu što možete pročitati u nastavku analize.
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas