Ministri inostranih poslova zemalja članica Evropske unije (EU) ċe na sastanku koji ċe biti održan u ponedeljak, 15. novembra, raspravljati o prilikama na Zapadnom Balkanu, sa posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu i odnose između Srbije i Kosova.
Iako neċe biti usvojeni zaključci oko regiona, ministri ċe raspravljati oko ideja koje je pripremio kabinet visokog EU predstavnika za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost, Josep Borell (Žozep Borelj) a koja ima za cilj da se ojača prisustvo i angažovanje evropskih insitucija u regionu.
U pripremljenom dokumentu u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid se ocjenjuje da je politička situacija na Zapadnom Balkanu u posljednjih par mjeseci “sve izazovnija”.
Spominje se produbljavanje političke krize u Bosni i Hercegovini, tenzije na sjeveru Kosova kao i međupartijske podjele u Crnoj Gori koje, kako se kaže “parališu politički sistem” u zemlji.
“Nesuglasice među zapadnobalkanskim partnerima koče sprovođenje regionalnih integracija”, navodi se u dokumentu koji ċe biti predmet rasprave na nivou evropskih ministara.
Šef evropske diplomatije najavljuje u dokumentu jačanje političkog angažovanja u regionu i s tim u vezi se u dokumentu spominje učestale posjete raznih ministara inostranih poslova iz država EU, obavještavanje zemalja regiona oko diskusija koje se vode na nivou EU te da ċe se Borell sastati sa liderima regiona nakon raspraave koja ċe biti održana 15. novembra.
U BiH učiniti sve kako bi se očuvala stabilnost
Prema saznanjima RSE, Njemačka je insistirala da Bosna i Hercegovina bude glavni fokus na raspravi. Diplomatski izvori su potvrdili da je iz Berlina najavljeno da bi šef njemačke diplomatije spomenuo moguċnost sankcija protiv politčara u Republici Srpskoj koji izjavama i akcijama ugrožavaju Daytonski sporazum.
Međutim, kako je objašnjeno za RSE, pitanje sankcija je veoma kompleksno i zahtijeva široku raspravu unutar EU te konsenzus među državama članicama, stoga se na satanku 15. novembra ne mogu očekivati odluke osim takozvanog „opipavanja terena” kako bi Brisel mogao reagovati ako Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, nastavi sa akcijama.
Na papiru koji je izradio Borellov kabinet se ocjenjuje da se politička situacija u BiH naglo pogoršala od ljeta.
„Neprihvatljiva, huškačka retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje doprinijela je povećanju tenzija na terenu”, ističe se u dokumentu te dodaje da su državne institucije sada „efektivno blokirane”.
Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je 23. jula, dok je još bio na dužnosti, nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH, odredivši zatvorske kazne do pet godina za svakoga ko “javno opravdava, negira, grubo banalizira ili pokušava opravdati zločin genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratni zločin”.
Politički predstavnici iz Republike Srpske osudili su taj potez i počeli su 27. jula bojkotirati institucije središnje vlasti, uključujući Predsjedništvo i Parlament BiH.
Član Predsjedništva BiH i predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je da “RS neće imati drugu opciju osim da započne disoluciju BiH”.
U dokumentu šefova diplomatija zemalja članica EU se navodi da treba učiniti sve kako bi se očuvala stabilnost BiH.
„Prije svega, hitno je potrebno stvoriti odgovarajući prostor za rješenje zasnovano na dijalogu kako bi BiH napredovala na svom evropskom putu”, navodi se u dokumentu. te dodaje da je neophodno nastaviti zajedničke napore na nivou EU i SAD, jer je bliska koordinacija veoma važna.
Nedavno produženje mandata Savjeta bezbjednosti UN za operaciju EUFOR Althea se smatra pozitivnim korakom ka očuvanju sigurnosti i stabilnosti.