Foto:CC
- Izrael bi mogao povećati izvoz gasa u EU preko Egipta.
- Povećana trgovina energijom prilika je za poboljšanje odnosa između Brisela i Kaira.
- Brisel pokušava da privuče East Med nudeći povećanu saradnju i ulaganja u sektor čiste energije
Dok se evropska energetska tržišta suočavaju s posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, čini se da je Brisel tek sada shvatio da na južnim obalama Mediterana postoje izvori prirodnog plina i LNG-a, piše portal Oilpirce.com, jedan od najznačajnijih medija msajtova koji se bavi pitanjima energetike.
Potencijal East Med, u kojem su Egipat, Izrael i potencijalno Kipar, u procesu uspostavljanja velike infrastrukture za izvoz LNG-a, iznenada je iskočio na stolovima briselskih birokrata i stručnjaka. Nakon godina gotovo potpunog zanemarivanja od strane Evrope, uzrokovanog jeftinim prirodnim gasom i antikairskim stavom, Egipat se vratio u igru.
Kako bi potaknuo moguće ugovore o LNG-u ili prirodnom plinu između Egipta (East Med) i evropskih partnera, Izrael pojačava svoje napore i za isporuku većih količina. Lopta je počela da se kotrlja nakon što su se izraelska ministarka energetike Karine Elharrar i evropski komesar za energetiku Kadri Simson sastali u Parizu u martu.
Napravljeni prvi koraci
Nakon ovog sastanka, formiran je tim EU-Izrael koji će u koordinaciji sa Egipćanima izraditi politički okvir kako bi se omogućio protok gasa u Evropu. Prema izraelskim izvorima, predstavnici EU su otvoreno naznačili da će gas East Med biti potreban ako EU ne želi da omogući više proizvodnje električne energije na ugalj. Svi su se složili da nema drugih kratkoročnih dobavljača koji bi mogli da se suprotstave potencijalnoj blokadi isporuke ruskog prirodnog gasa.
Razgovori između EU i Izraela uključuju Egipat, jer je Kairo jedina strana koja zapravo ima raspoložive izvozne kapacitete. Izrael i Brisel se slažu da je izvoz gasa East Med preko egipatskih LNG postrojenja u delti Nila (Idku-Damietta) jedina izvodljiva opcija u ovom trenutku. Nije stavljen pravi naglasak na još uvijek nastavljenu reklamu oko mogućeg dubokovodnog plinovoda za Evropu.
Nakon godina kada ga je većina izbjegavala, na osnovu pitanja cijene, troškova ili količine, strateška pozicija Egipta na energetskim tržištima ponovo je prepoznata. Još jedna velika promjena, koju vide partneri iz East Med, je dramatična promjena mišljenja unutar Evropske unije.
Prije rata u Ukrajini i krize troškova života, evropske zemlje su samo govorile o uklanjanju nafte, plina i uglja iz energetskog miksa. Visoke cijene energije i vrlo ograničena ponuda možda su izazvali promjenu strategije u Briselu.
Promjena plana
Izrael već nekoliko godina pokušava da dobije pristup evropskom tržištu. Godine 2020. potpisan je sporazum o morskom gasovodu East Med, koji je usmjeren na plinovod od izraelskih priobalnih plinskih polja do Grčke. Ovaj projekat je od početka bio osuđen na propast, jer su troškovi bili previsoki, čak i u današnjem okruženju visokih cijena. Jedan od glavnih pobornika, SAD, povukao je svoju podršku otkako je predsjednik Biden došao na vlast.
Domaće interesovanje za izraelski gas na moru takođe je splasnulo jer je nova vlada oprezna da daje nove dozvole. Na kraju krajeva, potrebni su dugoročni poslovi da bi budući projekti bili izvodljivi. Za Izrael je evropska potražnja za gasom važna, jer ne samo da donosi dodatne prihode već i otvara vrata u Briselu.
Izraelski političari bi trebalo da gledaju na obezbeđivanje ne samo izvoza, već i dovoljno snabdevanja za sam Izrael u narednih 30-40 godina. Izraelska potrošnja prirodnog gasa raste za oko milijardu kubnih metara godišnje. Izrael je 2019. godine potrošio oko 11,25 milijardi kubnih metara. Trenutno se procjenjuje da Izrael ima oko 900 milijardi kubnih metara dokazane rezerve .
Ipak, Brisel tjera Izrael i Egipat da isporuče dodatne količine. Puni fokus je na raspoloživim kapacitetima i mogućem proširenju egipatskih tvornica Damietta-Idku. Brisel pokušava da privuče East Med nudeći povećanu saradnju i ulaganja u sektor čiste energije.
Egipatski ministar nafte i mineralnih resursa Tarek El Molla rekao je da egipatski LNG već ispunjava dio europske potražnje. U intervjuu za Asharq Bloomberg, El Molla je ponovio da East Med partneri nastoje dodatno povećati ponudu i kapacitet.
Potražnja postoji, ali….
Potencijalna dodatna opskrba prirodnim plinom egipatskih LNG postrojenja također bi mogla doći sa Kipra. Ostrvska država očekuje da će izgraditi infrastrukturu na svom gasnom polju Afrodita. Očekuje se da će cjevovod prirodnog gasa do Egipta biti pušten do 2025. godine.
Nadalje, El Molla je naznačio da Egipat izvozi oko 1 Bcf gasa dnevno, i očekuje da će ta cifra porasti na 1,5 bcf dnevno do 2024.
U ovom trenutku, ukupna proizvodnja prirodnog gasa u Egiptu je između 6,6-6,7 Bcf dnevno. Očekuje se da će polje Afrodita sadržavati 4,5 Tcf prirodnog plina, koji će se uglavnom transportirati do Idku i Damietta LNG postrojenja u Egiptu.
Jedna stvar je jasna, osnove potražnje su jake, cijene su vrlo atraktivne, a ograničenja istraživanja i proizvodnje su mala. East-Med bi mogao biti jedna od opcija za diversifikaciju opskrbe energijom za EU, ali geopolitički izazovi ostaju.
Tekuće kritike briselskih birokrata ili odgovarajućih evropskih vlada egipatske vlade, predvođene predsjednikom Sisijem, potencijalna su prepreka dodatnim energetskim sporazumima. Na sve konkurentnijem tržištu LNG-a, evropske nacije ne bi trebale računati na bezuslovnu podršku Egipta. Biće potrebno više od diplomatskog putovanja u Kairo da se zaleče stare rane.
Uprkos ovim geopolitičkim izazovima, na pomolu je novi multilateralni energetski odnos.
Autor Cyril Widdershoven za Oilprice.com