Moldavija ima dugu historiju turbulentnih odnosa sa Ruskom Federacijom. Ona je jedna od tri zemlje bivšeg Sovjetskog savjeta, zajedno s Ukrajinom i Gruzijom, koja je težila većoj integraciji sa Zapadom. U isto vrijeme, morali su da se brinu oko separatističkih teritorija koje su okupirale ruske snage.
Mnogi članovi Kongresa već dugo podržavaju demokratsku putanju i teritorijalni integritet Moldavije i pozivaju Rusiju da poštuje suverenitet Moldavije i povuče svoje vojne snage. Ipak, da se to neće tako lako desiti, pokazali su i nedavni predsjednički izbori. Naime, u novembru 2020. godine, predsjednica Moldavije postala je proevropska kandidatkinja usmjerena na reforme, bivša premijerka Maia Sandu. Sandu je u drugom krugu glasanja pobijedila dosadašnjeg predsjednika Igora Dodona sa 58% naspram 42% glasova. Dodon je bio predsjednik socijalno konzervativne Partije socijalista, vladajuće stranke koja je pod kontrolom Rusije.
Rusija podržala Dodona
Prije izbora, ankete su sugerisale da je ishod neizvjestan. Neki analitičari su mislili da Dodon ima veliku prednost jer njegova stranka ima apsolutnu kontrolu nad glavnim medijskim organizacijama, proruskim glasačima u „odmetnutom“ regionu Moldavije Pridnjestrovlju, kao i među moldavskim glasačima u Rusiji. U oktobru 2020. godine zajednička moldavsko-ruska nevladina istraga utvrdila je da je Dodonova kampanja dobila podršku ruske strane obavještajne službe.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Moldavce da daju svoj glas Dodonu ukazujući na bliske ekonomske veze između tih zemalja. U isto vrijeme, šef ruske Službe za inostranu obavještajnu službu (SVR) Sergej Nariškin je izjavio da je Washington poticao moldavsku opoziciju da izađe na ulice nakon glasanja kako bi osudili njihovu valjanost i zatražili ponovnu kandidaturu. Ipak, na kraju su oni željeli da se izbori ponove.
Moldavija u vječnoj borbi između Rusije i Zapada
Još od sticanja nezavisnosti 1992. godine nakon sovjetskog raspada 1991. godine, Moldavija je podijeljena između onih koji podržavaju bliže odnose s Evropskom unijom i onih koji preferiraju čvršće veze s Moskvom. 2014. godine, Moldavija je potpisala sporazum o bližim političkim i ekonomskim vezama s EU. Ipak, uprkos pobjedi Sandu, postavlja se pitanje koliko će se zapravo situacija u Moldaviji promijeniti. Naime, predsjedništvo ove zemlje ima relativno ograničena ovlaštenja u okviru parlamentarnog sistema zemlje, a sam položaj također ima simboličan značaj.
Nova predsjednica je, u jednom od prvih intervju nakon pobjede na predsjedničkim izborima, pozvala na okončanje ruske mirovne misije u Pridnjestrovlju, otrgnutom regionu Moldavije s većinom onih koji govore ruski jezik. Također je istakla da je tokom kampanje bila na meti ruskih dezinformacija.
„Izgradit ćemo zemlju u kojoj će kompetentni ljudi zauzimati ključne položaje bez obzira na njihovu nacionalnost“, rekao je Sandu. „Izgradit ćemo istinski uravnoteženu inostranu politiku zasnovanu na nacionalnim interesima Moldavije i pragmatičnom dijalogu sa svim zemljama“, dodala je.
Da li će Rusija ostaviti Moldaviju na miru?
Kritičari ruskog prisustva kazali su da je Moskva, održavala „tihi“ sukob kako bi spriječila Moldaviju da se pridruži Evropskoj uniji ili ujedini s Rumunijom, što je ideja koju podržavaju neki moldavski političari. Brojni drugi analitičari smatraju da će Moldavija morati još mnogo da se bori protiv ruskog uticaja koji je utisnut u skoro svaku poru društva i vlasti u ovoj zemlji.
Matthew Rojansky, direktor Instituta Kennan Centra Wilson, povukao je paralele između Sandua i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog. Rekao je da bi uspjeh ili neuspjeh Sanduovih napora da iskorijeni korupciju mogao odrediti budući odnos Moldavije s Rusijom, koju kritičari optužuju za korištenje različitih mreža i medija kao način uticaja u regionu.
„Ako lideri poput [Zelenskog] i Sandu pokažu stvaran napredak u reformama, dobit će podršku vlastitog naroda i Zapada koji mora da se odupre pritisku Moskve“, tweetao je Rojansky.
I brojni Moldavci jasno su, osim na izborima, dali do znanja Rusiji da žele da se oslobode njihove kontrole. U decembru je oko 20.000 demonstranata, koji podržavaju proevropsku novoizabranu predsjednicu, zahtijevalo prijevremene izbore parlamenta. Naime, zakonodavnu vlast i dalje kontroliše proruski predsjednički kandidat Dodon. Uz to, trenutni parlament usvojio je zakon o prenošenju kontrole nad obavještajnom agencijom u zemlji sa predsjednika na parlament. Potez su podržale Dodonova socijalistička stranka i stranka biznismena Ilana Shora, koji je osuđen za prevaru i pranje novca.
Izbori u Moldaviji su posmatrani kao referendum o dvije različite vizije budućnosti male istočnoevropske države smještene između Ukrajine i Rumunije. Rusija želi da polarizirana Moldavija ostane u njihovoj sferi uticaja dok je većina građana jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja jasno kazala NE Rusiji i DA Evropi.
Citaj.ba