Društvenim mrežama i forumima proširila se fotografija iz Memorijalnog muzeja na Mrakovici koji čuva uspomene na Bitku na Kozari, a ta slika po brojnim ocjenama predstavlja pokušaj otvorenog prekrajanja istorije.
Fotografija prikazuje general-majora Fridriha Štala, koji je bio glavnokomandujući njemačkih snaga tokom ofanzive na Kozari. U opisu fotografije stoji sledeći tekst na srpskom i engleskom jeziku:
“General Štal, komandant borbene grupe “Zapadna Bosna” za vrijeme ofanzive na Kozari, sa domobranskim oficirom.“
Mađutim general Štal na ovoj poznatoj fotografiji ne stoji samo sa domobranskim oficirom, on stoji i sa četničkim vojvodom Radom Radićem ali njegovo ime nedostaje kao i trećina fotografije.
Radi se o dobro poznatoj fotografiji koja se pojavljuje u brojnim istorijskim izvorima. Zato su brojni korisnici društvenih mreža ovaj potez vidjeli su kao nastavak pokušaja revizije istorije u kojima se četnički pokret nastoji rehabilitovati a njegova saradnja sa okupatorom prikriti.
[embedpress]https://x.com/SuzyEf123/status/1927397555375046904[/embedpress]
Prekrajanje istorije
Četnički komandant Rade Radić nakon rata na velikom Beogradskom procesu 1946. godine, osuđen je zajedno sa Dražom Mihailovićem i drugima za ratne zločine i saradnju sa okupatorom. Proglašen je krivim i za ubistvo doktora Mladena Stojanovića.
Osuđen na smrt i streljan 1946. godine. Rade Radić rat je počeo kao jedan od vođa ustanka i imao je komandni položaj u partizanskoj vojsci kao i Uroš Drenović i Lazo Tešanović. Njih trojica kasnije će predvoditi pobunu i preći u četnike a ti se događaji u jugoslovenskoj historiografiji nazivaju “četničkim pučevimna u Bosni” .
Naime, nakon pada Užičke Republike i sloma Trinaestojulskog ustanka u Crnoj Gori dolazi do masovnog prelaska ustanika iz partizana u četnike a taj proces zahvatio je i krajiške partizanske odrede. Rade Radić izveo je noći 31. marta 1942. godine puč u Jošavskoj četi 4. krajiškog partizanskog odreda.
Gotovo cijela četa koja je do tada bila partizanska prešla je u četnike. Nešto ranije to je uradila i četa pod komandom predratnog učitelja Laze Tešanovića koji se ubrzo sukobio sa pratnjom legandarnog partizanskog komandanta doktora Mladena Stojanovića.
Stojanović je tom prilikom teško ranjen i liječen je u kući Danila Vukovića u selu Jošavka kod Čelinca. Dan nakon što je cijela Jošavska četa prešla pod komandu Draže Mihajilovića, Stojanovića je odvela grupa četnika i ubila na potoku Mlinska rijeka.
Njegovo ubistvo ipak je i danas predmet teorija zavjere u kojoj se za njegovu smrt okrivljuju partizani. Rade Radić sa druge strane pokušava se rehabilitovati a njegovo ime nosi jedna od ulica u Banjaluci kao i u naselju Jakovo u beogradskoj opštini Surčin. Godine 2002. na Ravnoj gori, selo Skatavica, opština Čelinac, podignut je spomenik Radetu Radiću i njegovim saborcima.
Saradnja sa okupatorom
Rade Radić je bio jedan od četničkih vođa koji je aktivno sarađivao sa njemačkim snagama u borbi protiv partizana i sa svojom jedinicom učestvovao u zajedničkom napadu na Kozari.
Bio je jedan od ovlašćenih liferanata robe i građe za nemačku vojsku i NDH jer su Radićevi četnici pomagali Njemcima i prilikom eksploatacije drveta.
U knjizi Nikole Milovanovića o Draži Mihajiloviću, navodi se da su posle prvih neuspelih pregovora vođenih u avgustu i septembru 1942. godine sa predstavnicima NDH, posredstvom Njemaca postignut je sporazum između četnika i vlasti NDH o isporuci drveta iz rejona Teslića.
Potpisanim ugovorom između četničke komande ‘Borja’ sa jedne i hrvatskih vojnih vlasti i uprave Destilacije drveta s druge strane, u tački 5. predviđeno je da Komanda bosanskih četničkih odreda izda odobrenje da li da se drvo pusti ili ne, te na osnovu toga naređujem: 1. Destilaciji drveta saopštite da se za svaki prostorni metar drveta prilikom izvoza ima da plati za balvane 30 kuna (trideset kuna), a za cepanice po 20 kuna.
Nikola Milovanović – DRAŽA MIHAILOVIĆ
Zanimljivo je da se u pozadini fotografije sa koje je Radić isječen, vidi upravo građa s kojom su trgovali kako se prevozi konjskom zapregom.
View Comments (1)
Pilićari