Vlada Crne Gore ukinula je doprinose za zdravstveno osiguranje na zarade zaposlenih i porez na plate veće do bruto iznosa od 700 evra, u okviru programa “Evropa sad!”. Šta to u praksi znači?
Kao što je poznato u Crnoj Gori kao i drugim zemljama Zapadnog Balkana, poslodavci imaju obavezu da zaposlenom isplaćuju zdravstveno osiguranje, kojim se pokrivaju troškovi njegovog eventualnog liječenja.
Takođe, pojedini poslodavci osiguravaju na ovaj način i decu zaposlenih. Ukidanjem ovog izdatka, logično, otvara se i prostor za povećanje plata zaposlenih. Ipak, to ne znači da će zaposleni ostati bez „besplatnog“ liječenja, već da te troškove prosto preuzima Vlada Crne Gore, koja sada „osigurava“ sve zaposlene.
Kada se tome pridoda i mjera po kojoj se ne oporezuju plate do 700 evra u pitanju je velika olakšica za poslodavce.
Minimalac 450 evra
Smanjenje dažbina za koje bi trebalo da se poveća zarada zaposlenog iznosiće 17 odsto, minimalna zarada biće povećana na 450 eura, dok će prosječna neto zarada zbog ovih mjera biti povećana na 700 eura.
Kritičari ovaj prijedlog već napadaju kao nerealan i tvrde da Crna Gora najavljenim akcizama na neke proizvode neće moći nadomjestiti novac za zdravstveni sistem koji že biti izgubljen ukidanjem doprinosa.
Iskustva iz okruženja oko finansiranja zdravstvenog sustava pokazuju da države ni po sadašnjem modelu ne mogu obezbjediti dovoljno novca .
Uglavnom se zadužuju dok se armija onih koji plaćaju doprinose, poreze i koji sutra trebaju vraćati te dugove ubrzano smanjuje. Teško je predvidjeti da li će ovaj model dati dobar rezultat ali prijedlog je svakako revolucionaran i pogađa suštinu problema.
A suština problema na Balkanu odavno nije kako nabaviti novac jer je on dostupan iz mnogo izvora, suština je kako zdržati ljude da ne odlaze a veće plate su jedan od koraka u tom pravcu, uz smanjenje korupcije, vraćanje vjere u pravni sistem i stabilnost okruženja.
Naravno da je pitanje vraćanja dugova važno ali čini se da ga vlasti u svim zemljama ni do sada nisu previše postavljale. Dugovi su ubrzano rasli, za ostatkom svijeta se sve više zaostajalo a ljudi su odlazili. Ovako se pokušava bar jedan problem riješiti.
Revolucionarno rješenje koje ne garantuje uspjeh
Bezmalo revolucionarno rešenje – makar za Balkan – najavljivano je prethodnih nedelja, a ovih dana su ga i zvanično „sproveli“ ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i ministar finansija Milojko Spajić koji je sudeći po izjavam svjestan problema.
„Dobili smo i aplauz na kraju predstavljanja projekta. Ponosni smo na posao koji smo uradili. Ovo je veliki dan za Crnu Goru. Zaposleni će već početkom naredne godine osetiti povećanje zarada, a poslodavci manje opterećenja za rad“, kazao je danas novinarima ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
„Ključno je da mladi ostanu u Crnoj Gori. Ovo je poruka da ostanu jer je ovo tek početak mjera za poboljšanje standarda i uslova poslovanja“, dodao je on.
Čini se da je dio vlasti u Crnoj Gori itekako svjestan problema demografske katastrofe na Balkanu koju je donekle usporila pandemija i ekonomska kriza. To što oni predlažu je kakvo takvo rješenje čiji uspjeh svakako nije zagarantovan ali šta rade ostali?
Ljude sigurno nećemo zadržati ratnim pokličima kojih ovih dana odjekuju širom regiona i koji su crnogorski program nazvan “Evropa sad” objavljen ovih dana gurnuli potpuno u drugi plan.