Na današnji dan 1941. održano je savjetovanje u šumi Abez na kojem se Komunistička partija Hrvatske odlučila za podizanje oružanog ustanka u Baniji i Kordunu.
Sastanku u šumi Abez nazočili su sekretar Centralnog komiteta KP Hrvatske RADE KONČAR i član CK KP Hrvatske JOSIP KRAŠ, te predstavnici kotarskog komiteta KPH Glina MILUTIN BALTIĆ i RANKO MITIĆ., KK KPH Vojnić ŽARKO ĆUIĆ i ĆANICA OPAČIĆ, KK KPH Vrginmost RADE BULAT, MILE MANOJLOVIĆ GEDŽO, STANKO MASLEK i BRANKO NIKOLIŠ. Skupu su trebali prisustvovati i predstavnici komiteta KPH Karlovca, Slunja i Veljuna, ali oni nisu na vrijeme obaviješteni i nisu sudjelovali.
Savjetovanje je imalo širi i opći značaj za organizaciju otpora protiv okupatora i kvislinga. Tu je Rade Končar izrekao misao:
„Mi komunisti se napadom Njemačke na SSSR smatramo mobilizirani. Za nas važe svi ratni vojni zakoni koji se odnose na neizvršavanje naređenja“. Dakle, ocjena političkog stanja, načina vođenja borbe i zasnivanje organa vlasti, na tom savjetovanju postali su temelji sveukupne organizacije otpora. Te iste noći (19./20. srpnja) odjeknula je jaka eksplozija iz smjera Karlovca i tog istog časa Končar je vesela lica obavijestio da to karlovački partijski aktivisti ruše željezničku prugu između Karlovca i Duge Rese.
Tu, u, šumi Abez, zaključeno je da se već 23. na 24. srpnja otpočne s prvim borbenim akcijama. Uslijedila je akcija na neprijateljsku posadu u selu Banski Grabovac.
Partizanski prepadi nastavljeni su u Glini, Petrinji, Dvoru… Formiraju se oružane grupe i odredi.
Pristigao je i prvi partizanski odred formiran u Brezovici kod Siska. Vijest da su Srbima u pomoć stigli Hrvati da se zajedno bore protiv fašističkog terora, s oduševljenjem je primljena u narodu. Samo u Petrovoj gori, ubrzo je formirano desetak partizanskih odreda.
Na mjestu gdje je održan sastanak podignut je spomenik u obliku okruglog stola, autora Zdenka Kolacia u šumi Abez, posvećen sastanku partijskih aktivista.