Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine održalo je tokom rata tri zasjedanja a za razliku od dobro poznatog prvog zasjedanja u Mrkonjić Gradu kada je utemeljena Socijalistićka Republika BIH, na drugom zasjedanju donesene su važne odluke.
Drugo zasjedanje održano je 30. juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.
ZAVNOBIH-om su predsjedavali dr Vojislav Kecmanović (predsjednik) i Sulejman Filipović a zapisničar je bio Čedo Kapor, čovjek o kojem je Al Jazeera snimila dokumentarniv film „Reprint“ o njegovom iskustvu u Španskom građanskom ratu.
Delegati se nisu dijelili po nacionalnoj pripadnosti nego je svaka od tri regije dala određen broj članova ZAVNOBIH-a. Iz Bosanske Krajine došlo je 77 delegata a među njima Rada Vranješević, Vaso Butozan, Branko Ćopi, Osman Karabegović, Josip Mažar Šoša, Đuro Pucar Stari. Iz Hercegovine je bilo 35 delegata a između ostalih pristutni su bili Avdo Humo i Vlado Šegrt. Iz Istočne Bosne došlo je 54 delegata a među njima predsjednik Vojiskav Kecmanović i Rodoljub Čolaković, predratni komunista koji je zajedno sa Alijom Alijagićem učestvovao u čuvenom atentatu na ministra unutrašnjih dela Kraljevine Jugoslavije Milorada Dršakovića.
Deklaracija koja je donesena na zasjedanju građanima BIH je garantovala:
- Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
- Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
- Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
- Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
- Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
- Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
- Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
- Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
- Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.:
Treće zasjedanje
Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo 26. aprila 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela.Državna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a.Tada je, najprije, odobren rad Predsjedništva ZAVNOBiH-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituisao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine.Tada je donesen Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.