Bez obzira šta mislili o američkoj spoljnoj politici, niko od ljudi sa naših prostora ne može da porekne veliki američki uticaj tokom djetinjstva i odrastanja.
Sve to počevši od Diznijevih, vestern i savremenih filmova, Holivuda, knjiga Marka Tvena, pa posle Čarlsa Bukovskog, Džeka Keruaka i ostalih bitnika, pa do naravno rok muzike.
Piše: Miloš Lalatović
Tu su i proizvodi, čips, koka-kola, sendviči, pomfrit, burgeri. Neki od ovih proizvoda su nastali van teritorije Amerike, ali su baš u njenim okvirima savršeno legli.
Gotovo da danas u svijetu ne može da se nađe nijedan narod koji je ostao imun na ovaj uticaj. Djeca od najranijeg djetinstva nose majice sa likovima iz crtanih filmova američke produkcije, igraju se sa njima putem igračaka, sličica, video igara.
Deda mraz koji je nastao na osnovu životopisa svetog Nikole, zaštitnika siromašnih, marketinški je proizvod kompanije Koka-Kola. Same boje odjeće Deda mraza su boje najpopularnijeg pića ove kompanije. Marketing je bitno obilježje američke kulture.
Kad malo odrastemo u tinejdžerskim godinama imitiramo najčešće velike rok zvijezde, glumce iz holivudskih filmova. Stariji se ugledaju na gospodine iz Kongresa ili američke predsjednike. Ovo naročiti važi za političare.
Slično tome rade i advokati, ljekari, profesori, pa čak i zanatlije čije su radionice napravljene po ugledu na američke. I filmovi se prave po ugledu na njihove, pisci iz različitih djelova svijeta imitiraju stil Bukovskog, Barouza, iako je on često vulgaran, pa i ta vulgarnost, nije karakteristična za kulturu kojoj pripadaju nego za onu preko ’’bare’’.
Kriminalci se ugledaju na američke gangstere, najprije je to bio Al Kapone stil, pa onda nabildovanih istetoviranih snagatora, kriminalaca iz visokog društva, što je preuzeto iz krimi i akcionih filmova. Pa i zatvori i ponašanje u njima slični su onim u Americi.
Ovaj uticaj sa pojavom interneta sve više jača, tako da još i sasvim mala djeca počinju spontano sama da izgovaraju engleske riječi, paralelno ih učeći sa maternjim jezikom
Ovo se odrazilo i na duhovnost. Mnoge religije i filozofski sistemi, koji potiču iz drugih krajeva svijeta, dobili su svoje amerikanizovane varijante. Najčešće su u pitanju dalekoistočne religije i kabala. Čak i mnogi pravoslavni, muslimanski i rimokatolički duhovnici sa balkanskih prostora su amerikanizovali svoj pristup pastvi, teološki mentalitet, a što je najparadoksalnije i oni koji najviše pričaju protiv Amerike.
Amerika je u prošlosti mnogo patila od nejednakosti, ugnjetavanja crnaca, koji su služili kao robovi, takođe i starosjedioce Indijance skoro su istrijebili bijeli doseljenici, potom ih smjestili u rezervate. Kao posljedica ovoga, baš u ovoj državi je ojačao pokret za ljudska prava i slobode, koji se prenio i na ostale populacije poput žena, djece i LGBT.
Ovakav način borbe dospio je i u ostale države svijeta, najčešće putem nevladinih organizacija, pa i kod nas je vrlo zastupljen. Čak i današnji konzervativci i borci za očuvanje tradicionalnih vrijednosti su preuzeli svoj stil od njihovih istomišljenika iz Amerike.
Ovo je samo u najkraćim crtama objašnjenje o američkom uticaju na svijet, pa i na naše balkanske države, čiji su stanovnici posebno prijemčivi za njega. Sve u svemu voljeli svjesno Ameriku ili ne, volimo je nesvjesno kroz većinu naših životnih aktivnosti. Tako slobodno možemo reći da smo svi ’’Amerikanci’’u prenesenom značenju.
Naša Amerika…
*Svi izneseni stavovi predstavljaju mišljenje autora i ne moraju nužno označavati mišljenje redakcije magazina Novi DANI.