Prvi Opšti izbori u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini održani su 18. novembra 1990. godine a pobjeda nacionalnih stranaka bila je ispostaviće se, uvod u krvavi rat koji je trajao četiri godine.
Ovih izbora prisjetio se u emisiji 360 stepeni frontmen Zabranjenog pušenja i Top liste nadrealista dr Nele Karajlić koji je tada podržavao Savez reformskih snaga.
Formiranje “antikumunističku koaliciju” SDS-a sa SDA i HDZ-om prije ovih izbora gdje su se ove stranke međusobno pomagale na terenu kod raspodjele glasova, epizoda je koju zvanična propaganda u Srbiji i Republici Srpskoj gotovo nikad ne pominje.
Iako je tokom emisije Karajlić rijetko odstupao od tih zvaničnih stavova vlasti po pitanju pogleda na događaje 90-ih ali i na sadašnjost, iznio je zanimljivo gledište u odnosu na predizbornu koaliciju koju je Radovan Karadžić napravio sa druge dvije nacionalne stranke.
Šta bi se na primjer desilo da je SDS tadašnji i njihov lider Radovan Karadžić odlučio da uđe u koaliciju sa strankama koje su htjele da održe Jugoslaviju šta bi se desilo. Tada bi već imali skoro 40 i nešto odsto u parlamentu. Naravno to je u onom trenutku bilo nemoguće jer je i Ante Marković kao vođa te stranke (Saveza reformskih snaga) koja je željela da zadrži Jugoslaviju bio u veoma neprijatnim odnosima sa Miloševićem ali da ne ulazimo u te detalje, izjavio je.
Poslušajte izjavu
Nele Karajlić je kazao je da je ušao u politiku i stranku Ante Markovića da spasi zemlju od požara. Tokom emisije se par puta proglasio komunistom a njegovo ubjeđenje da su Milošević, Karadžić i ostali željeli sačuvati Jugoslaviju djelovalo je više nego naivno.
Njegova računica kakosu srpski nacionalisti sa ostalim strankama (Komunistima, Reformistima) koje su se zalagale za očuvanje Jugoslavije je potpuno tačna u matematičkom smislu (gotovo preko 50%) ali u političkom je djelovala kao potpuno pogrešno razumjevanje stvarnosti. SDA, HDZ i SDS su dijelili zajednički cilj podjele političke moći prema etničkom principu i koristile su nacionalizam kako bi konsolidirale vlast i moć.
“Bili smo i ostaćemo zajedno”
Treba podsjetiti da je parola ove koalicije pred izbore bila je “U našoj BIH, u našoj Jugoslaviji bili smo i ostaćemo zajedno” čime su željeli poslati poruku biračima da zemlji ne prijeti opasnost od ratnih sukoba.
Ukoliko se rezultati izbora i scenario pogleda sa ove distance, evidentno je da su ti izbori bili “dobro režirani” i da je na dobar rezultat nacionalnih stranaka uticala je i činjenica da one nisu rasipale glasove a na izbore su izašle u tri kolone za razliku od ostalih stranaka lijeve i građanske orijentacije koje su svoje glasove rasipale na više načina.
Ove tri stranke su zajedno osvojile oko 70% glasova i apsolutnu većinu u parlamentu. U Vijeću građana osvojile su 98 od ukupno 130 mandata i 104 od ukupno 110 mandata u Vijeću opština.
Sa druge strane reformisani Savez komunista BIH – SDP, Savez reformskih snaga i druge manje stranke nastale raspadom SKJ i SK BIH osvojile su zajedno oko 750 000 glasova ili preko 30% ali zbog činjenice da su nastupile odvojeno dobile su svega 29 mandata u Vijeću građana i pet mandata u Vijeću opština.
Preko 750 000 građana nije glasalo za nacionalne stranke
Za izbor članova Predsjedništva bile su formirane četiri kandidatske liste na kojima su bili: kandidati Muslimani, Srbi, Hrvati i ostali koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima. Za članove Predsjedništva birana su dva kandidata sa tri liste, te jedan sa četvrte liste ostalih. Glasati se moglo za kandidata sa svake od četiri liste.
Članovi Predsjedništva postali su Fikret Abdić (bivši komunistički funkcioner koji je pristupio SDA) , Alija Izetbegović (SDA), Ejup Ganić (Jugosloven – SDA), Biljana Plavšić (SDS), Nikola Koljević (SDS), Stjepan Kljujić (HDZ) i Franjo Boras (HDZ).
Internom odlukom u SDA, utvrđeno je da će Predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine postati Alija Izetbegović, a ne Fikret Abdić, koji je na izborima osvojio najveći broj glasova.
Predsjednik skupštine postao je Momčilo Krajišnik (SDS) a predsjednik vlade Jure Pelivan (HDZ BiH).
Vlast koju su tada osvojili, SDA i HDZ su sa manjim prekidima zadržali do danas a SDS je 2006. godini otišao u opoziciju.
Na prvim održanim izborima prosječan odaziv birača je bio 77,83% od 3.033.921 ukupnog broja registriranih (74,4% u izborima za članove Predsjedništva i 81,6% u izborima za Vijeće općina i 77,5 za Vijeće građana).
U posleratnoj BIH, nacionalne stranke iako često suprotstavljene, vladaju u koaliciji i po mnogim ocjenama zbijanjem nacionalnih redova međusobno se pomažu, tako da parola iz 1990. “bili smo i ostaćemo zajedno” nikada nije napuštena. Dva ili tri nacionalizma koja se međusobno isključuju uzajamno se najbolje dopunju a ratovi su pokretani svaki puta kada je očuvanje vlasti a ne države ili bilo kakvog višeg cilja bilo ugroženo.