Zaoštrava se plinska kriza u Europi. Ruski Gazprom drastično je smanjio količine dostavljenog plina Njemačkoj, koja je proglasila uzbunu druge razine za sektor energetike. Europski parlament i zemlje članice dogovorile su plan energetske solidarnosti i stvaranja zajedničkog zaliha za zimu, no pitanje je hoće li ga uspjeti ostvariti i uz koju cijenu.
Čak i ako to još uvijek ne osjećate, mi smo u plinskoj krizi, obznanio je njemački ministar ekonomije. Kroz rusko-njemački plinovod Sjeverni tok 1 od prošlog tjedna dolazi 60 posto manje ruskog plina. Talijanska energetska tvrtka ENI prijavila je da su isporuke od ruskog Gazproma manje za 15 posto.
– U ekonomskom smo sporu s Rusijom. U njemu se plin i energetika koriste kao oružje protiv Njemačke. Po meni, cilj je uništiti ono što je odlikovalo Njemačku i čitavu Europu posljednjih mjeseci, a to je veliko jedinstvo, solidarnost s Ukrajinom i silna volja da se plati cijena kako bi se obranila sloboda, rekao je njemački vicekancelar Robert Habeck.
Ruske vlasti tvrde da je za drastično smanjenje dogovorenih količina odgovorna njemačka tvrtka Siemens koja navodno nije Gazpromu navrijeme vratila s remonta agregate za pumpanje plina. Ruski plinski monopolist tvrdi da u ovom trenutku raspolaže samo s tri tehnički ispravna agregata za Sjeverni tok.
– Ruska Federacija, s obzirom na to da je već desetljećima vrlo, vrlo pouzdani dostavljač energenata u Europu, iznimno pazi na svoju reputaciju. Nijemci jako dobro znaju sve tehnološke cikluse u održavanju plinovoda. Čudno je uvlačiti politiku u sve ovo, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika.
Europski parlament, a prije njega ministri država članica, odobrili su plan za povećanje rezervi plina za predstojeću zimu. On predviđa punjenje skladišta kako bi se u slučaju prekida opskrbe ruskim plinom zaštitili građani i industrija. Prema tom planu, do studenog ove godine skladišta plina moraju biti puna barem 80 posto, a mehanizam solidarnosti predviđa da države koje imaju manja skladišta zaključuju sporazume s onima koje imaju veća.
– To je dobra vijest za naše građane, malo i srednje poduzetništvo, kao i za našu industriju. Nadalje, nitko tko koristiti energiju kao oružje, kroz spekulativne cijene i cjelokupnu energetsku krizu, neće više biti odgovoran za skladišne kapacitete Europske unije. I kao treće, možemo nastaviti sa zajedničkom nabavom prirodnog plina za Uniju, rekao je Jerzy Buzek, vođa pregovaračkog tima Europskog parlamenta.
Dio plinskih potreba Uniji će pokušati zadovoljiti Norveška. No uz utješne vijesti iz Bruxellesa stigla je i ona da je najjača ekonomija Europe, Njemačka, proglasila kriznu Fazu 2 u kojoj bi se potražnja plina mogla smanjiti – povisivanjem cijena. Vlada je ranije pozvala građane da smanjenjem potrošnje pripomognu održivosti sustava. Poznato je i da u proizvodnji električne energije potrošnju plina Njemačka namjerava smanjiti vraćanjem u pogon još donedavno otpisanih, ekološki štetnih elektrana na ugljen.