Nove kineske mere kontrole izvoza retkih zemnih metala mogle bi ozbiljno ugroziti globalnu proizvodnju automobila. Prema pisanju Financial Timesa, ukoliko Peking potpuno obustavi izvoz, zalihe ključnih magneta mogle bi nestati u roku od nekoliko meseci.
U aprilu je Kina proširila ograničenja na izvoz sedam retkih elemenata i magneta koji su od presudnog značaja za električna vozila, vetroturbine i vojne avione. Ova odluka usledila je kao odgovor na američke carine od 145% koje je uveo predsednik Donald Tramp.
Zvaničnici, trgovci i menadžeri u automobilskoj industriji navode da kompanije koje trenutno imaju zalihe za tri do šest meseci žurno traže nove izvore i ubrzavaju nabavku kako bi izbegle ozbiljne zastoje u proizvodnji.
Proizvođači automobila nespremni za krizu
Jan Gize, trgovac metalima iz nemačke kompanije Tradium, upozorava da su mnogi proizvođači i njihovi dobavljači potpuno nespremni. “Većina ima zaliha magneta za samo dva do tri meseca,” kaže on. “Ako magneti ne stignu na vreme u EU ili Japan, suočićemo se sa ozbiljnim prekidima u lancu snabdevanja automobilske industrije.” On dodaje da će ove restrikcije imati snažan uticaj na Teslu i druge velike proizvođače automobila.
Ključni metali za vojnu i energetsku tehnologiju
Nove kontrole se fokusiraju na teške i srednje retke metale poput disprosijuma, terbija i samarijuma, koji se koriste za izradu magneta otpornog na visoke temperature – neophodnih za borbene avione, projektile, dronove, ali i rotore i motore električnih i hibridnih vozila.
Jedan visoki zvaničnik iz automobilske industrije procenjuje ozbiljnost situacije ocenom “7 do 8 od 10”, dodajući da Kina koristi ove kontrole kao oblik političke odmazde: “Ne odgovaraju više carinama istom merom, već pogađaju tamo gde najviše boli – što može naterati zapadne kompanije da vrše pritisak na svoje vlade.”
Kina zabranjuje slanje retkih metala SAD-u
Iako su retki zemni metali rasprostranjeni širom sveta, njihova prerada je skupa i štetna po životnu sredinu, a Kina gotovo u potpunosti kontroliše preradu teških elemenata.
Laki retki metali poput neodimijuma i praseodimijuma, koji se koriste u većim količinama, još uvek nisu obuhvaćeni zabranom, što Kini ostavlja dodatni prostor za pojačanje pritiska ukoliko trgovinski rat eskalira, kaže Kori Kombs iz pekinške konsultantske firme Trivium.
Po novim pravilima, kineski izvoznici moraju dobiti posebnu dozvolu za svaku pošiljku, a izvoz u SAD je izričito zabranjen. Ipak, primena ovih pravila još nije u potpunosti ujednačena.
Globalno tržište pogođeno – cene u neizvesnosti
Neki kineski izvoznici već su se pozvali na višu silu i povukli robu sa tržišta, dodatno povećavajući neizvesnost u vezi sa cenama, koje se ionako formiraju netransparentno.
Japan i Australija traže alternativne izvore
Japan i druge zemlje polažu nade u australijsku kompaniju Lynas, koja planira proširenje kapaciteta u Maleziji i početak prerade disprosijuma i terbija do sredine 2025. godine.
Japanski zvaničnici upozoravaju da zalihe nisu dovoljne da se izbegne kriza. “Državne rezerve i postojeće zalihe kod proizvođača mogu pokriti najviše tri meseca,” navode iz vlade.
“Ključno pitanje je – možemo li na vreme izgraditi novi lanac snabdevanja koji će izdržati ovu situaciju,” dodaje jedan japanski zvaničnik.
Neizvesna primena ograničenja
Iako su nova pravila uvedena 2. aprila, još nije jasno kako će kineska vlada tačno sprovoditi ograničenja. Analitičari podsećaju da Kina trenutno raspolaže sve manjim količinama sirovina zbog građanskog rata u Mjanmaru – što bi moglo objasniti želju da se zadrže resursi za domaće potrebe.
Iako Kina u poslednjim godinama zazire od potpunih zabrana koje bi mogle štetiti i njenoj ekonomiji (poput galijuma), izvoz pojedinih metala poput antimona – ključnog za municiju – već je ozbiljno poremećen.
“Najveće pitanje je koliko će vremena trajati dobijanje izvoznih dozvola,” kaže Gize.
Kineska dominacija građena decenijama
Kina je započela eksploataciju retkih metala još 1950-ih, ali je pravi rast počeo krajem 1970-ih, uz kombinaciju jeftine radne snage, slabih ekoloških propisa i stranih tehnologija.
“Mnoge od tih tehnologija razvijene su u SAD, Japanu ili Evropi, a Kinezi su ih usvojili i vremenom usavršili,” kaže Stan Traut iz firme Spontaneous Materials.
Još 1992. godine bivši kineski lider Deng Sjaoping je rekao: “Bliski istok ima naftu – Kina ima retke metale.” Danas je ta vizija ostvarena – Kina kontroliše gotovo ceo lanac, od rudnika do finalnog proizvoda.
Prema podacima Američke geološke službe, čak 70% potreba SAD za retkim metalima u periodu od 2020. do 2023. pokrivano je uvozom iz Kine.
Nezavisni mediji teško opstaju. Jednokratnom donacijom ili mjesečnom pretplatom možete nam pomoći da nastavimo kreirati tekstove koje čitate
Podrži nas