Velika Britanija, Francuska i Ukrajina postigle su dogovor da rade na planu za prekid vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je britanski premijer Keir Starmer.
On je potvrdio na konferenciji za medije da bi se planirana koalicija voljnih za potporu Ukrajini mogla proširiti i na zemlje izvan Europe, poput Kanade, koja je sudjelovala na današnjem summitu u Londonu. Na njemu nisu bilo Viktor Orban i ORobert Fico, krajnje desno orjentisani premijeri Slovačke i Mađarske..
Samit je obojen iznenađujućim ukorom koji je američki predsjednik Donald Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u Bijeloj kući prošlog petka, optužujući ga za nezahvalnost prema američkoj podršci u borbi Ukrajine protiv ruske invazije.
Starmer je izjavio da je fokusiran na to da bude most za obnovu mirovnih pregovora i da iskoristi pad pregovora kao priliku za ponovno angažiranje s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da “pojačava retoriku”.
“Dogovorili smo se da će Velika Britanija, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije zemlje, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo taj plan razmotriti sa Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je Starmer za BBC. I Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom.
Starmer je u razgovoru za BBC naveo tri ključna uslova koja smatra nužnima za postizanje trajnog mira u Ukrajini:
- Snažna Ukrajina koja će moći boriti se ako bude potrebno, kao i dobra pregovaračka pozicija Kijeva
- Sigurnosne garancije evropskih zemalja
- Podrška Sjedinjenih Američkih Država
Dodao je i kako Zelenski s pravom strahuje da bi dogovor mogao propasti ako ne bude dovoljno čvrst.
“Ne možete imati sporazum koji će se raspasti, a upravo to brine Zelenskog”, izjavio je Starmer.
Upitan o tome gdje bi trebala biti granica između Ukrajine i Rusije, Starmer nije želio odgovoriti, kratko poručivši: “O tome se tek treba razgovarati”.
Nedjeljni sastanak kao važan korak
Sastanak u Londonu dobio je dodatnu važnost jer se bavi zaštitom ratom pogođenog saveznika i jačanjem odbrambenih kapaciteta kontinenta.
Očekuje se da će samit u nedjelju obuhvatiti razgovore o uspostavljanju evropskih vojnih snaga koje bi bile poslane u Ukrajinu kako bi podržale prekid vatre. Starmer je napomenuo da bi to uključivalo “koaliciju voljnih”.
Starmer je izjavio da ne vjeruje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ali da vjeruje Trumpu.
“Vjerujem li Donaldu Trumpu kada kaže da želi trajan mir? Odgovor je da”, rekao je.
Sastanak u Lancaster Houseu, elegantnoj vili staroj 200 godina u blizini Buckinghamske palate, održava se nakon prošlosedmične šarmantne ofanzive kojom je Trump angažovan u Bijeloj kući i postavio Ukrajinu u centar pregovora, naginjući svoju lojalnost ka Evropi.
Na samitu će prisustvovati lideri iz Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Nizozemske, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke Republike i Rumunije. Također će biti prisutni turski ministar vanjskih poslova, generalni sekretar NATO-a, te predsjednici Evropske komisije i Evropskog vijeća.
Evropski lideri podržavaju Zelenskog
Zelenski je dobio široku podršku od lidera širom Evrope nakon fijaska u Bijeloj kući, koji je bio izuzetno neobičan jer je uključivao napad na saveznika i jer je emitovan uživo na televiziji.
Starmer je srdačno dočekao Zelenskog kada je stigao u subotu na privatni sastanak, dan prije nego što je bio planiran zvanični susret prije samita.
“Kao što ste mogli čuti po aplauzu s ulica napolju, imate punu podršku širom Ujedinjenog Kraljevstva”, rekao je Starmer. “Stojimo uz vas, uz Ukrajinu, koliko god bude potrebno.”
Evropa je zabrinuta otkako je Trump započeo direktne mirovne pregovore s Putinom, koji je bio izolovan od većine zapadnih lidera nakon što je izvršio invaziju na Ukrajinu prije tri godine. Utrka za zadržavanje relevantnosti i zaštitu evropskih interesa postala je još alarmantnija kada je Trump nazvao Zelenskog diktatorom i lažno tvrdio da je Ukrajina započela rat.
Sastanci proteklih dana dali su nadu – sve do posjete Zelenskog Bijeloj kući.
Posjete Ovalnom uredu Macrona, koji je svoju posjetu nazvao “prekretnicom”, i Starmera smatrane su koracima u pravom smjeru. Sastanci su bili srdačni, a Trump je čak zauzeo blaži ton prema Ukrajini, iako nije obećao američke sigurnosne garancije i insistirao da Evropa mora osigurati mirovne trupe.
U roku od 12 sati nakon Starmerovog povratka iz Washingtona, razgovori o miru su se činili propalim jer je potpredsjednik JD Vance osudio Zelenskog što je osporavao Trumpove tvrdnje da se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu može vjerovati.
“Starmer je impresivno predstavio evropsku ulogu u ratu u Ukrajini i prenio predsjedniku Trumpu da je Evropa voljna i sposobna preuzeti vodeću ulogu u implementaciji bilo kojeg kredibilnog mirovnog sporazuma”, rekla je Rachel Ellehuus, generalna direktorica Kraljevskog instituta za odbrambene i sigurnosne studije.
Ukrajina više ne može računati na vojnu ili političku podršku SAD-a nakon što je Trump proglasio neutralnim u pregovorima, rekla je Ellehuus. Dodala je da Evropa mora preuzeti inicijativu i mogla bi osloboditi oko 200 milijardi eura zaplijenjene ruske imovine kako bi financirala taj napor.
“Glavni cilj sastanaka u Londonu mora biti održavanje Ukrajine u borbi kako bi mogla pregovarati iz maksimalne pozicije snage”, rekla je Ellehuus.
Evropski lideri obećavaju povećanje vojnih troškova
Starmer je ove sedmice obećao povećanje vojne potrošnje na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda do 2027. godine. Ostale evropske zemlje bi mogle slijediti ovaj primjer.
Češki premijer Petr Fiala izjavio je u subotu da se Evropa suočava s historijskim testom i da mora sama brinuti o sebi. Rekao je da evropske zemlje moraju povećati svoje troškove za naoružanje kako bi dostigle najmanje tri posto BDP-a.
“Ako ne povećamo svoje napore dovoljno brzo i dopustimo agresoru da diktira uslove, nećemo dobro završiti”, rekao je Fiala.
Macron, koji je izjavio da je legitimno da se SAD usmjere na Kinu i Aziju, također je pozvao na povećanje odbrambene potrošnje i istakao potrebu za jedinstvom među evropskim susjedima.
“Trebao nam je ranije alarm. Godinama govorim da nam treba suverenija, ujedinjenija i nezavisnija Evropa”, izjavio je Macron.